Članak

Mešić i ostali: Žalbe na presudu za ratovanje u Siriji

7. Aprila 2017.16:18
Državno tužilaštvo zatražilo je od Apelacionog vijeća Suda BiH da sedmorici osuđenih za ratovanje na području Sirije i nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija – kojima je ukupno izrečeno 12 godina i pet mjeseci zatvora – budu pooštrene kazne.

S druge strane, Odbrane smatraju da presuda treba biti oslobađajuća ili da im budu izrečene blaže kazne ili da se prvostepena odluka ukine i zakaže novo suđenje.

Tužilac Ćazim Hasanspahić je kazao da Prvostepeno vijeće nije pravilno odmjerilo sankciju, istaknuvši da su kazne, izuzev Mešiću, izrečene ispod zakonskog minimuma od tri godine.

Kao jedinu otežavajuću okolnost, rekao je Hasanspahić, Vijeće je cijenilo stepen krivice i da je djelo počinjeno s umišljajem.

“Navedene su brojne olakšavajuće okolnosti koje su smatrane naročitim, a Mešić, Mirza Kapić i Adem Karamuja nisu poštovali Sud, zbog čega su udaljavani s ročišta. Prvostepeni sud se nije bavio posljedicama krivičnopravnih radnji, i nije poslata jasna poruka ostalim potencijalnim počiniteljima ovakvih djela”, naglasio je tužilac.

On je zatražio veće kazne u zakonom propisanom rasponu.

Prvostepenom presudom, Enes Mešić je zbog ratovanja u Siriji osuđen na tri godine zatvora, Karamuja na dvije, Jasmin Jašarević i Salko Imamović na po godinu i četiri mjeseca, a Samir Hadžalić na godinu zatvora. Za ratovanje u Siriji i nedozvoljeno držanje oružja Ibro Delić je dobio jedinstvenu zatvorsku kaznu od godinu i 11 mjeseci, a Kapić zbog istih djela jedinstvenu kaznu od godinu i 10 mjeseci.

Njih sedmorica su proglašeni krivima što su se tokom 2013. i 2014. godine priključili jedinicama koje su Ujedinjene nacije (UN) proglasile terorističkim.

Mešićeva braniteljica Džema Hasanagić je istakla kako je u obrazloženju presude navedeno da je njen branjenik bio u Siriji i borio se na strani ISIL-a, a kao prilog tome stoji njegova izjava policiji u kojoj je rekao da je bio u Turskoj.

Hasanagić je napomenula i da nema dokaza o boravku njenog branjenika u Siriji, kao i da se na pretpostavkama ne može zasnivati odluka, dok je za komunikaciju preko “Skypea” naglasila da se vještak nije mogao izjasniti da je Mešić jedan od aktera razgovora.

Senad Bilić, koji brani Jašarevića, napomenuo je kako je njegov branjenik bio u jedinici “Mudžahiri i ensarije”, a otišao je kući prije nego je podijeljena na tri dijela.

“Dva svjedoka Tužilaštva su potvrdila da je bio u Siriji, jedan od njih da je bio u jedinici Safeta Brkića, ali i da ta grupa nije imala veze sa ISIL-om. Kada se grupa cijepa, dva dijela prelaze u ostale jedinice, treći ostaju kao teritorijalci”, pojasnio je Bilić.

Kapićev branilac Izet Baždarević je spomenuo da njegov branjenik nije bio pripadnik nijedne formacije, već stražar u školi, što je i priznao. Branilac Senad Kreho kazao je da vještak nije mogao identifikovati njegovog branjenika Imamovića kao aktera “Skype” komunikacije koju Sud navodi u obrazloženju.

Branilac Bakir Ljubović je spomenuo kako je Tužilaštvo moralo dokazati da je Karamuja bio pripadnik neke terorističke organizacije, ali to nije urađeno. Fadil Abaz je istakao da je Delić naveo razloge iz kojih je otišao u Siriju.

“Nema dokaza da je uzeo oružje i učestvovao u bilo kakvoj frakciji, a ne ISIL-u. Radi se o 95-postotnom invalidu koji se kreće uz pomoć štaka. Kada je vidio o kakvim se frakcijama tamo radi, vratio se nazad. Jedini dokaz su njegovo priznanje i snimak hutbe u kojoj govori o svojim vjerskim uvjerenjima”, naglasio je branilac Abaz.

I Tužilaštvo i Odbrana su zatražili da se žalbe suprotne strane odbiju kao neosnovane.

Apelaciono vijeće će odluku po žalbama donijeti naknadno.

Haris Rovčanin