Marko Lugonja kriv za skrivanje Ratka Mladića

Apelacioni sud je utvrdio da je Lugonja u septembru 2002. godine krio Mladića u svom stanu u Beogradu.

Lugonja je Mladiću, kako se navodi u presudi, obezbjeđivao namirnice, kao i druge stvari potrebne za život, iako je znao da se bivši komandant Glavnog štaba VRS-a nalazi na optužnici Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i da je za njim izdata potjernica.

“Sud je utvrdio da je Lugonja izvršio krivično djelo ‘pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela’, s obzirom na to da je i sam okrivljeni priznao izvršenje krivičnog djela, da je Mladića u svoj stan primio na nagovor generala Zdravka Tolimira, da se Mladić u njegovom stanu zadržao pet-šest dana, da je odluka da primi Mladića u svoj stan bila njegov izbor, a da mu je bila poznata činjenica da je pred MKSJ-om bila podignuta optužnica protiv Mladića i raspisana potjernica. Mladiću je pomogao jer je bio njegov komandant”, stoji u obrazloženju odluke.

Haški tribunal je Tolimira 2015. godine osudio na doživotnu kaznu zatvora, ali je on u međuvremenu preminuo.

Lugonja neće izvršiti uslovnu kaznu od šest mjeseci ako isto ili slično krivično djelo ne počini u narednih godinu dana.

Istom presudom, optužbe za skrivanje Mladića oslobođeni su Stanko Ristić, Ljiljana Vasković, Borislav Ivanović, Predrag Ristić, Saša Badnjar, Ratko Vučetić, Tatjana Janjušević Vasković, Bojan Vasković i Blagoja Govedarica.

Apelacioni sud je utvrdio da Javno tužilaštvo Srbije nije dokazalo da su oni u različitim vremenskim periodima od 2002. do 2006. godine pomagali Ratku Mladiću da ne bude otkriven, iako su znali da je MKSJ izdao naloge za njegovo hapšenje i izručenje zbog podignute optužnice.

Prvostepenom presudom, u maju prošle godine Prvi osnovni sud u Beogradu je odbio optužbe protiv svih 11 optuženih zbog, kako je rečeno, nastupanja zastare.

Apelacioni sud je utvrdio da u ovom slučaju “nije nastupila zastara”, ali da “tokom postupka javni tužilac nije ponudio dovoljno jasne i uvjerljive dokaze kojima bi potkrijepio svoju optužbu”.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Vrhovnom sudu Republike Srbije.

Ratko Mladić je optužen za genocid u Srebrenici počinjen 1995. i u još sedam općina u BiH 1992. godine, kao i progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Uhapšen je 2011., nakon više od decenije provedene u bjekstvu, a u novembru ove godine se očekuje izricanje prvostepene presude.