Članak

Kličković: Bivši istražni sudija u timu Odbrane

14. Marta 2008.00:00
Hamdija Veladžić, bivši istražni sudija iz Bihaća, bit će u timu Odbrane Gojka Kličkovića unatoč protivljenju Tužilaštva BiH

This post is also available in: English

Sud BiH je donio odluku kojom omogućava Hamdiji Veladžiću da bude u timu Odbrane Gojka Kličkovića, bivšeg visokog funkcionera Srpske demokratske stranke (SDS) optuženog za ratne zločine počinjene u Bosanskoj Krupi.

Sudija za prethodni postupak je u januaru ove godine razriješio Veladžića dužnosti dodatnog advokata i to zbog činjenice da je bio istražni sudija u fazi istrage vođene protiv Kličkovića, te je saslušavao neke od svjedoka koje Tužilaštvo namjerava pozvati u toku dokaznog postupka.

Na ovu odluku žalbu su uložili branilac i sam optuženi, a vanraspravno vijeće je  žalbe uvažilo i poništilo odluku uprkos tome što je tužilac Philip Alcock na jednom od do sada održanih ročišta najavio mogućnost saslušanja samog Veladžića kao svjedoka. Alcock je naglasio da je i to jedan od razloga zašto smatraju da on ne može biti branilac.

Istraga protiv Gojka Kličkovića pokrenuta je u augustu 1992. godine u Višem sudu u Bihaću, a Tužilaštvo BiH je ovaj predmet preuzelo 2006. godine.

Kličković je, prema navodima optužnice, kao visoki funkcioner SDS-a i komandant Kriznog štaba u Bosanskoj Krupi, učestvovao u napadima i zarobljavanju većeg broja civila i boraca sa područja gradova Bosanska Krupa, Bosanska Otoka i Ostružnica. Tužilaštvo ga smatra odgovornim jer nije kaznio njemu podređene osobe koje su počinile krivična djela.

Prema odredbama Zakona o krivičnom postupku BiH, branilac ne može biti osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudija ili tužilac.

“Sudija za prethodno saslušanje je naveo sedam svjedoka od kojih je branilac uzeo izjave tokom 1992. godine. Međutim, propustio je da cijeni činjenicu da u tom trenutku krivični postupak nije vođen protiv Gojka Kličkovića. Prikupljanje dokaza u jednom postupku, koji se naknadno mogu koristiti i u drugim predmetima, ne može biti osnov za zaključak da se radi o istom predmetu”, navodi se u obrazloženju rješenja Suda BiH, uz dodatak da bi primjena ovakvog kriterija bila “ne svrsishodna, nepravična i apsurdna”.

Iako na ovo rješenje nema pravo žalbe, Sud je prije donošenja odluke dao mogućnost Tužilaštvu da odgovori na žalbu suprotne strane, ali tu mogućnost Tužilaštvo nije iskoristilo.

This post is also available in: English