Članak

Kaznena politika stimulira korupciju

14. Juna 2017.17:21
Od ukupno 113 osoba osuđenih za organizovani kriminal u Državnom sudu u periodu od 2014. do 2016.

, njih 19 je dobilo kaznu veću od tri godine zatvora, 51 osobi izrečena je kazna do tri godine, a ostali su završili sa uslovnim osudama.

Podaci su ovo koje je u Parlamentu BiH iznio ministar pravde Josip Grubeša, na sjednici na kojoj se raspravljalo o stanju pravosuđa u BiH, s posebnim osvrtom na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Sudovi u Federaciji BiH su, prema podacima Ministarstva pravde, od 2014. do 2016. za organizovani kriminal osudili 22 osobe, od kojih je njih devet dobilo kaznu veću od tri godine, a ostali blažu, dok su sudovi u Republici Srpskoj osudili 29 osoba, a kaznu veću od tri godine je dobilo njih 19. Treba imati u vidu da u Republici Srpskoj u 2104. godini nije bilo presuđenih predmeta za organizovani kriminal.

“Kaznena politika u BiH ne može donijeti značajne rezultate na polju borbe protiv organizovanog kriminala, iako je zakonodavac snažno osudio to krivično djelo. Sudovi nisu koristili represiju koju im je zakonodavac stavio na dispoziciju”, istakao je ministar Grubeša.

Kada su u pitanju koruptivna krivična djela, naveo je Grubeša, u Sudu BiH su od 2013. do 2015. osuđene 23 osobe, dok je u Tužilaštvu BiH, zaključno s krajem 2016. godine, bilo 89 neriješenih prijava za korupciju.

“Kada je u pitanju korupcija, kaznena politika ne samo da ne može donijeti rezultate već čak djeluje stimulativno na počinioce ovih krivičnih djela. Sudovi su najčešće posezali za uvjetnom osudom kao mjerom upozorenja, koja je po svojoj prirodi jedna od najblažih alternativnih sankcija”, naglasio je ministar.

Nakon što je Grubeša iznio podatke, u Parlamentu je došlo do rasprave i predlaganja zaključaka ispred stranačkih klubova, te se, između ostalog, moglo čuti kako je potrebno formirati vrhovni sud na nivou države, te razdvojiti visoko sudsko od visokog tužilačkog vijeća.

Zastupnik Mladen Bosić je rekao da je najveća odgovornost za ovakvo stanje na parlamentu koji donosi zakone, kao i da je korupcija najveći problem u BiH i pravosuđe koje je štiti, a ne međunacionalni sukobi.

Saša Magazinović je kazao da je pravosuđe preduslov da se u ovoj zemlji stvari pokrenu s mrtve tačke, kao i da nije korektno spajati sud i tužilaštvo.

“Želim da se ovoj zemlji desi jedan Falcone – ali ne da završi kao on – koji će odlučno pokazati da ima onih koji se bave ovim poslom, i da mu svi zajedno pomognemo da se obračunamo s kriminalcima, kako onim u trenerkama tako i onim što nose odijela i kravate”, dodao je Magazinović.

Zastupnicima se obratio i predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milan Tegeltija, koji je pojasnio da ova institucija ima najveći stepen nezavisnosti kada se govori o pravosuđu u BiH.

“Pravosuđe je jedini sistem vlasti koji vrši, aktivno primjenjuje kontrolu. Od početka ove godine suspendovalo je devet svojih sudija i tužilaca. U prošloj i ovoj godini je bilo najviše disciplinskih postupaka s velikim broj razrješenja nosilaca pravosudnih funkcija”, rekao je Tegeltija.

Nakon višesatne rasprave, odlučeno je da će set zaključaka pregledati kolegiji i prošireni kolegij Zastupničkog doma, pokušati ih objediniti i predložiti ih sublimirane za iduću sjednicu.

 

Haris Rovčanin