Johnson: Sud BiH je na dobrom putu, ali pomoć je još uvijek potrebna

Michael Th Johnson, američki pravni stručnjak, stigao je u Bosnu i Hercegovinu sredinom 2004. godine sa zadatkom da predvodi projekat uspostavljanja Odjela za ratne zločine pri Sudu Bosne i Hercegovine, nakon angažmana u sudovima za ratne zločine u Hagu i Rwandi. Krajem iste godine imenovan je za registrara Odjela za ratne zločine i Odjela za organizirani, ekonomski kriminal i korupciju. Ovu poziciju napušta krajem mjeseca.Ured registara, koji nije uspostavljen sa namjerom da bude stalna institucija, ima zadatak pomoći u izgradnji dugoročne i održive strukture koja će osigurati pravična suđenja pred Sudom BiH. Konkretnije ovaj ured pruža administrativnu, tehničku i pravnu pomoć odjelima Suda. Johnsonov odlazak je početak transformacije Suda BiH u potpuno domaću instituciju. Ipak još uvijek je nejasno ko i kako će ga zamjeniti kao menadžer projekta čija tranzicija tek počinje. Neriješena pitanja Prema sadašnjem planu s odlazakom Johnsona trebalo bi početi i samo gašenje Ureda registrara koji bi se trebao transformirati u organ koji bi djelovao pri Sudu do okončanja cijelog procesa tranzicije. «Ured registrara nije zamišljen kao stalno tijelo jer je u neskladu sa Ministarstvom pravde i nekim drugim domaćim institucijama, koje za sada nemaju kapaciteta da vrše funkciju koju Ured obavlja,» kaže Johnson. Krajem prošle godine Johnson je Uredu Visokog predstavnika, tada pod vodstvom Paddy Ashdowna, predložio plan prema kojem se Ured registrara trebao preoblikovati u tijelo koje bi se nazvalo «Odbor povjernika». Osnovna funkcija Odbora bilo bi da osigura «održivost kapaciteta i međunarodnih standarda postupaka pred Sudom» stoji u planu.Odbor povjerenika, zamišljeno je, počeo bi djelovati krajem augusta 2006. godine, odnosno kada se potpuno zatvori Ured registrara. Odbor bi se finansirao iz sredstava koje bi registrar obezbijedio prije isteka mandata. «Trenutno je situacija u BiH takva da kapaciteti Suda zavise od međunarodnih donacija,» kaže Johnson. «Registrar, ili tijelo koje će ga naslijediti, sada treba nastaviti podržavati međunarodne sudije i tužioce, dok su ovdje, jer domaći sistem nije još uvijek osposobljen da radi tako čudnu stvar.» «Uz to, mora postojati tijelo koje će osigurati da donatori uplate novac koji su obećali. Bez toga sve staje i kredibilitet suda propada,» upozorava on. Prijedlog koji je Johnson iznio Paddy Ashdownu prošle godine nije naišao na odobravanje od tadašnjeg Visokog predstavnika. «Paddy Ashdown je izrazio svoje neslaganje. Nije mi poznato zašto se nije složio, jer nije objasnio svoj stav. Samo je rekao da Odbor neće biti uspostavljen. I ja sam to prihvatio jer nemam ovlasti da kao registar donosim konačnu odluku o tome kakav bi trebao biti tok tranzicije,» kaze Johnson. Kao najviši autoritet međunarodne zajednice u BiH, odgovor na pitanje preuzimanja ovlasti od registrara, može dati samo OHR. «Zatražili smo sastanak sa Christian Schwarz Schilingom,» kaze Johnson koji jos čeka odgovor iz Bijele kuće, kako se popularno naziva zgrada OHR u Sarajevu.
Novcem koji bi trebao biti obezbjeđen na donatorskoj konferenciji 31. marta u Briselu, što je oko 40 miliona eura, neko će morati upravljati. Johnson smatra da je Odbor idealno rješenje u periodu tranzicije svih funkcija na domaće institucije. «Vjerujem da je ovo što sam predložio najbolji način da se sve to postigne. Tranzicija sama od sebe će se dešavati u nekoliko narednih godina.,» kaže on. «U tom periodu nekoliko je važnih stvari koje treba da se dese. Ako bude potrebno još novca, ko će ga prikupiti? Ko će zakazati donatorsku konferenciju i kako će budžet biti formiran?» pita se.«Trenutno, nema odluke za moguću alternativu,» kaze Johnson. «To bi mogao biti posao Ministarstva pravde, ali oni još nemaju kapaciteta za to. Dok ne izgrade kapacitet, neophodno je tijelo u kojem će biti i stranci i domaći eksperti koji mogu osigurati da potrebni novac bude isporučen i osigurati podršku.»

Johnson ističe kako je ono što je urađeno osnivanjem Suda i početkom njeg