Haški tužioci se protive Šešeljevom zahtjevu za žalbu

Kako stoji u podnesku koji je potpisala tužiteljica Barbara Goy, odluke Žalbenog vijeća su konačne uz iznimku revizije presude, zbog čega se treba odbiti Šešeljev zahtjev da mu se dozvoli žalba.

“Statut MMKS-a, kao i statuti tribunalâ za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, ne dozvoljava pravo na drugu žalbu, što uključuje situacije kada se u žalbenom postupku osudi osoba koja je u prvostepenom postupku oslobođena”, navela je tužiteljica Goy.

Tužiteljica je također napomenula da su netačni Šešeljevi navodi da mu je “onemogućeno pravo da učestvuje u žalbenoj proceduri”.

Šešelj je u svom zahtjevu MMKS-u naznačio da je pravo na žalbu na osuđujuću presudu “elementarno pravo”, koje se ne smije nikome osporiti.

“Presuda izrečena od strane Mehanizma predstavlja pravni presedan… Nezamislivo je da osoba koja se proglasi krivom i osudi za zločin, nema pravo da se žali na takvu odluku”, naveo je Šešelj.

U aprilu ove godine Šešelj je proglašen krivim po tri tačke optužnice za progon, deportacije i druga nečovječna djela. Prethodno je prvostepenom presudom Šešelj bio oslobođen krivice.

Drugostepenom presudom Šešelj je proglašen odgovornim po osnovu govora održanog u Hrtkovcima 1992. godine, kojim je poticao na deportacije, progone i druga nehumana djela, poput zločina protiv čovječnosti, kao i za činjenje progona.

Šešelj je rekao da je proglašen krivim samo da bi se “pokrilo” vrijeme koje je proveo u pritvoru Tribunala.

Istom presudom Šešelj je oslobođen krivice za zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH, iako je MMKS kritikovao određene zaključke Prvostepenog vijeća, poput onog da u Zvorniku nije počinjen progon nesrpskog stanovništva.

MMKS će odluku o Šešeljevom zahtjevu donijeti naknadno.