Članak

Jačanje saradnje između novinara i Suda BiH

31. Augusta 2006.00:00
Prvi sastanak članova Asocijacije izvještača sa Suda Bosne i Hercegovine, urednika i novinara medijskih kuća i predstavnika Suda BiH održan je u Sarajevu, 29. juna u organizaciji Balkanskih istaživačkih mreža i Fondacije Konrad Adenauer.

This post is also available in: English

Ciljevi ovog skupa bili su jačanje međusobne saradnje, povjerenja i stvaranje bolje komunikacije između medija i predstavnika pravosuđa kako bi se osiguralo pravovremeno informisanje javnosti o dešavanjima na državnom Sudu.

Pored velikog broja novinara i urednika bosankohercegovačkih medija sastanku su prisustvovali i predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso i glavni državni tužilac Marinko Jurčević.

“Ovakvi skupovi su prilika za konstruktivnu razmjenu mišljenja i stvaranje strategije”, istakla je Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH, ukazujući na važnost medija u izgradnji povjerenja i pozivajući na razumijevanje određenih sudskih odluka koje se ne mogu komtarisati u javnosti. Predsjednica Kreso je pohvalila domaće medije za pažnju koju u svojim izvještavanjima posvećuju događajima sa Suda, predloživši prisutnim novinarima da više pažnje posvete istraživačkom i analitičkom radu.

Glavni državni tužilac, Marinko Jurčević, insistirao je na saradnji s medijima u zakonskim okvirima, rekavši da će razmotriti mogućnost izlaska u javnost Tužilaštva koje će potvrditi ili negirati informaciju koja je «procurila» a za koju se procijeni da je važna, što da sada nije bila praksa ove Institucije. On je naglasio da posao koji radi Tužilaštvo mora imati pomoć svih institucija u državi.

U svom izlaganju, šef Ureda za odnose s javnošću Tužilaštva, Boris Grubešić, istakao je kako su, prema istraživanju OSCE-a, sudski pocesi u Bosni i Hercegovini, transparentniji nego u regionu, dok je Manuela Hodžić, šefica Ureda za odnose s javnošću predstavila rad Ureda.

Nidžara Ahmetašević, urednica Justice Reporta, predložila je da se u saradnji sa Vijećem za štampu i Regulatornom agencijom za komunikacije, te Sudom pristupi izradi Pravilnika o izvještavanju sa sudova, kako bi se izbjegao čitav niz nesporazuma i drugih nenamjernih grešaka prilikom izvještavanja, te da se suđenja prenose uživo putem Interneta, a po ugledu na praksu Tribunala u Hagu, što bi medijima umnogome olašalo mogućnost prikazivanja snimaka određenih ročišta.

O problemima s kojima se susreću izvještači sa Suda izvan Sarajeva govorio je član Asocijacije, Nenad Trbić, novinar Alternativne televizije Banja Luka naglašavajući važnost ažuriranja web stranica Suda i Tužilaštva. Prisutnim novinarima i predstavnicima pravodusuđa su se obratile i Senka Kurtović, glavna i odgovorna urednica Oslobođnja, govoreći o nužnosti daljnjeg usavršavanja novinara koji izvještavaju sa sudova, te Suzana Stambol, zamjenica glavnog i odgovornog urednika BHT1, rekavši da se neprofesionalni prilozi prave zbog manjka informacija «jer samo saopćenje za javnost nije dovoljno», apelirajući na dostupnosti izjava u mikrofon i pred kamerom.

Prisutni su se složili da je napredak u komunikaciji vidljiv. Također su se složili o neophodnosti organizovanja redovnih konferencija na kojima bi se novinarima pružila prilika da postave relevantna pitanja i dobiju tražene odgovore.

Asocijacija izvještača sa Suda BiH osnovana je 2005. godine s ciljem bolje saradnje i komunikacije između medija i Suda BiH.

Zaključci sa sastanka:

  • Potrebno je ustaliti praksu održavanja redovnih sastanaka predstavnika Suda i medija, na kojima se vrši razmjena mišljenja i iskustava.
  • Iako je konstatovano kako postoji značajan napredak u komunikaciji između Suda/Tužilaštva BiH i medija, postoji potreba da se i dalje raditi na poboljšanju ovih odnosa.
  • Kako bi što bolje pratili rad suda i o tome izvještavali javnost, novinarima je potrebno obezbijediti dodatno educiranje/usavršavanje.
  • Postoji potreba da se u saradnji sa Vijećem za štampu i Regulatornom agencijom za komunikacije, te Sudom, radi na uspostavi pravilnika o izvještavanju sa Suda BiH. Danas ovakav pravilnik ne postoji što ostavlja mogućnost za niz nesporazuma, pa i nenamjernih i grešaka prilikom izvještavanja.
  • Potrebno je obezbijediti pravovremene izjave predstavnika Suda i Tužilaštva kako bi se izbjeglo objavljivanje netačnih/nepotpunih izvještaja.
  • Istaknuti su napori i volja medija da izvejštavaju sa suđenja pred Sudom BiH ali je i predloženo da se više pažnje da analitiškom pristupu u pisanju o situaciji u pravosuđu zemalja regiona.
  • Podcrtana je nužnost da se medijima redovno dostavljaju fotografije i to neposredno nakon svakog ročišta. Jedna od mogućnosti je da se nakon svakog ročišta na web stranici Suda BiH postave nove fotografije, čime se pridonosi dinamici izvještavanja i podiže interes javnosti.
  • Predloženo je da se razmotri mogućnost objavljivanja indeksa/liste pravnih podnesaka u predmetima pred Sudom kako bi novinari, i javnost, imali jasniji uvid u dokumente koje mogu tražiti od Suda BiH.
  • Predloženo je da odjeli za odnose s javnošću Suda i Tužilaštva uvedu praksu organizovanja redovnih, sedmičnih, konferencija za medije na kojima bi se novinarima predočile aktivnosti Suda.
  • Zaključeno je da biografije sudija i tužilaca pri državnim institucijama trebaju biti javne.

    This post is also available in: English