Članak

Srbijanski aktivisti u borbi za naknade bošnjačkim žrtvama

20. Oktobra 2017.15:41
Ženski anti-ratni pokret “Žene u crnom” okupile su se u Beogradu i zatražile od Srbije da prizna da porodice žrtava iz slučaja “Sjeverin” imaju pravo na naknadu štete i krivično gonjenje komandanata odgovornih za ubistva Bošnjaka 1992. godine.

This post is also available in: English

U Beogradu su aktivistice pokreta istakle plakate s natpisom “Mi se sjećamo Sjeverina”, obilježavajući tako 25 godina od ubistva 16 Bošnjaka iz pograničnog područja između Srbije i BiH.

“Danas smo tu da tražimo da Srbija prizna pravo porodica žrtava Sjeverina na nadoknadu”, rekao je aktivista Miloš Urošević, dodajući da je zvanični “izgovor” vlasti da zločin nije počinjen na tlu Srbije.

Pripadnici srpske vojske su 22. oktobra 1992. godine u opštini Rudo učestvovali u zarobljavanju 16 bošnjačkih civila iz mjesta Sjeverin u Srbiji koji su autobusom krenuli na posao u Priboj.

Vojnici su civile iz autobusa izveli na području Rudog, na dijelu puta koji prolazi kroz BiH, a potom ih odveli u “Vilinu vlas” u Višegradu, gdje su ih tukli drvenim palicama, a zatim ubili.

Nekoliko osoba je pravosnažno osuđeno za ovaj zločin u Haškom tribunalu, pred sudovima u Beogradu, kao i na Sudu BiH.

Dan ranije, u četvrtak, Fond za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda izdao je saopštenje u kojem je kazao da je neargumentovana odluka Evropskog suda za ljudska prava, kojom je ovaj sud odbacio aplikaciju protiv Srbije podnijetu od strane logoraša bošnjačke nacionalnosti koji su tokom rata u BiH bili zarobljeni u logorima “Šljivovica” i “Mitrovo Polje” u Srbiji 1995.

“Bošnjaci su zarobljeni nakon što su pobjegli u Srbiju kako bi izbjegli rat u BiH, gdje su u tamošnjim logorima mučeni, a neki su i podlegli zbog premlaćivanja”, navodi FHP.

Kao i u prethodnoj odluci iz oktobra 2016. godine, kojom je odbacio prvu aplikaciju, Evropski sud je ocijenio da je ova krivična prijava podnijeta prekasno.

FHP, koji je porodice zastupao u ovom postupku, smatra kako argumenti Evropskog suda nisu potkrijepljeni činjenicama.

“Iz ovog i sličnih slučajeva pokazuje se jasna tendencija suda u Strasbourgu da, pronalaženjem formalnih razloga kao što je blagovremeno podnošenje krivičnih prijava… stavi neopravdano veliki teret na pojedince kojima su grubo prekršena temeljna prava iz Konvencije, a sve u cilju nezadiranja u slučajeve koji bi mogli imati osjetljive političke implikacije”, navodi FHP.

Kako navode iz FHP-a, podnesene aplikacije su bile jedini put za ostvarenje prava žrtava i njihovih porodica.

 

Džana Brkanić


This post is also available in: English