Članak

Milovan Bjelica svjedok u Hagu

4. Aprila 2006.22:52
Na suđenju Momčilu Krajišniku u Hagu pojavit će se i ozloglašeni biznismen iz BiH Milovan Bjelica, nekadašnji Krajišnikov politički saradnik za kojeg postoje sumnje da je i sam sudjelovao u vršenju ratnih zločina

This post is also available in: English

Milovan Cicko Bjelica, ozloglašeni biznismen i član Srpske demokratske stranke (SDS) za vrijeme rata u Bosni, ove nedjelje će se pojaviti pred Haškim tribunalom u svojstvu svjedoka odbrane na suđenju svom bivšem političkom suradniku Momčilu Krajišniku.

Bjelica je u ponedjeljak 3. aprila prebačen u pritvorsku jedinicu Haškog tribunala iz zatvora u Doboju gde čeka suđenje za pronevjeru i druge teške finansijske malverzacije.

Optužbe iznijete protiv Bjelice malo koga su iznenadile u Bosni. Mnogo je više onih koji su dugo čekali da Bjelica bude optužen zbog uloge u jednom od masakara izvršenih nad Bošnjacima civilima, a koji se pominje i u optužnici protiv Krajišnika.

Tokom rata u Bosni, Krajišnik je bio predsjednik Skupštine Republike Srpske i istaknut član SDS.

Bjelica je bio predsjednik odbora SDS na Sokolcu koji su za vrijeme rata kontrolisale snage bosanskih Srba. Također je bio i član općinskog Kriznog štaba, jednog od mnogih ad hoc tijela koje su odmetnute srpske vlasti oformile na početku rata a da bi preuzeli kontrolu nad svim segmentima društva – od zapošljavanja i raspodjele hrane do uvođenja policijskog sata i naoružavanja srpskih civila.

Krizni štabovi su također kontrolisali vojne operacije lokalne policije i paravojnih snaga i bili u neposrednoj vezi sa komandnim strukturama Vojske Republike Srpske (VRS).

Pored Bjelice, kriznim štabom na Sokolcu rukovodili su predsjednik općine Milan Tupajić i pukovnik Milan Krstić, komandant Druge romanijske brigade VRS.

U toku rata većina Bošnjaka koji su živjeli u okolici Sokolca na planini Romaniji, bili su žrtve etničkog čišćenja.

Jedno od sela sa područja te općine su Novoseoca, selo koje je ostalo netaknuto do septembra 1992. U septembru su srpske snage odveli i pobili sve muškarace koji su se zatekli u selu. U lokalnoj džamiji je ubijeno 45 muškaraca, starosti od 14 do 68 godina. Džamija je potom dignuta u zrak, a ostaci građevine i tijela preneseni na obližnju deponiju. Većina tijela otkrivena je i identifikovana tek prije nekoliko godina.

Uloga Kriznog štaba Sokolac u ovom zločinu objelodanjena je prošle godine u istrazi koju su sproveli BIRN/IWPR, «Čekajući pravdu». http://www.iwpr.net/index.php?apc_state=henobrnbalkans_investigative.html&s=o&o=archive/bcr3/bcr3_200503_546_1_ser.txt

Iako još niko nije proglašen odgovarnim za zločin u Novoseocima, ubistva se spominju u dodatku priloženom u optužnici protiv Krajišnika. Navodi se da je u «selu Novoseoci, oko 44 muškaraca nesrpske nacionalosti ubijeno».

U razgovoru za BIRN/IWPR u martu prošle godine, Bjelica je priznao da su počinjeni zločini nad muslimanima u selima sa područja općine Sokolac, između ostalog i u Novoseocima, ali je porekao svoje učešće.

U istom razgovoru također je rekao da je u to vrijeme bio u bliskim odnosima sa Momčilom Krajišnikom i tadašnjim predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem, kojeg je Haški tribunal također optužio za ratne zločine. Karadžić se i dalje nalazi u bjekstvu.

«Ja sam bio najbliži Karadžiću. On i njegov zamjenik Krajišnik imali su puno povjerenje u mene», hvalio se u tom razgovoru Bjelica.

Povjerljiv dokument koji je BIRN/IWPR objavio u svojoj istrazi pokazao je da je Karadžić bio u redovnom kontaktu sa Bjelicom, i da je sa njim često razgovarao o situaciji na terenu i «budućim potezima».

U jednom od tih razgovora 27. decembra 1992. godine, čiji stenogram BIRN posjeduje, Bjelica je rekao Karadžiću da «Tupajić dobro radi svoj posao» i da «opštinske vlasti dobro funkcionišu pod Tupajićevom komandom». Ovaj razgovor odigrao se tri mjeseca poslije masakra u Novoseocima.

Tupajić je u toku rata postao zamjenik načelnika Srpske autonomne oblasti (SAO) Romanija, koja je obuhvatala dobar dio istočne Bosne.

Krstić je postao zamjenik komandanta Drinskog korpusa VRS, koji je odigrao važnu ulogu u masakru više hiljada bošnjačkih dječaka i muškaraca u Srebrenici 1995. godine. Krstić izdržava zatvorsku kaznu u trajanju od 35 godina nakon što ga je Haški sud proglasio krivim za učešće u tom zločinu. U optužnici protiv njega nije bilo nikakvih detalja o zločinu u Novoseocima počinjenom tri godine prije srebreničkog zločina.

Tupajić, čije je prisustvo u Srebrenici za vrijeme masakra također evidentirano, pojavio se kao svjedok Tužilaštva na suđenju Krajišniku.

U julu prošle godine, Tupajić je izjavio kako je SDS kontrolisao razne civilne i vojne organe vlasti u oblastima koje su kontrolisale srpske snage za vrijeme rata u Bosni. Prema Tupajićevom iskazu, sokolački odbor SDS-a, kojim je rukovodio Bjelica, dobijao je instrukcije od Glavnog odbora stranke, čiji je Krajišnik bio najistaknutiji član.

Tupajić je tom prilikom također rekao da su Krajišnik i Karadžić javno spominjali strateški cilj podjele na tri glavne etničke grupe u Bosni, muslimana, Hrvata i Srba. Dodao je kako je imao saznanja o planu da se dio Bosne pod kontrolom srpskih snaga pripoji Srbiji.

«Ovi ciljevi nisu mogli biti provedeni bez prisilnog preseljavanja nesrpskog stanovništva», rekao je Tupajić.

Kao dokaz, Tužilaštvo je na suđenju Krajišniku iznijelo izvještaj novinske agencije Tanjug iz Beograda u kojem se spominje da je na sastanku 17. maja 1992. godine, kojim je rukovodio Tupajić, Krajišnik izjavio da je «došlo vrijeme da tri naroda podijele teritoriju na kojoj žive».

Tupajić je rekao sudu i da je bio prvi zvaničnik RS koji je javno govorio o masakru u Novoseocima. Insistirao je tom prilikom, da nije mogao da učini ništa da spriječi takve zločine za vrijeme rata zato što «civilno stanovništvo nije bilo u dobrim odnosima sa vojskom», koja je kontrolisala situaciju.

U prošlogodišnjem razgovoru za BIRN/IWPR Bjelica je pojasnio da postoji mogućnost da je masakr u Novoseocima počinjen kao odmazda za smrt jednog mladića, sina «uglednog mještanina srpske nacionalosti», koji je poginuo na frontu.

Bjelica za sada nije optužen za ratne zločine, ali izvori u državnom Tužilaštvu ne isključuju mogućnost da se to dogodi.

Lokalni mediji u RS javljaju da su Bjelica i Tupajić prekinuli odnose poslije rata i dodaju da obojica pokušavaju «jedan drugom smjestiti» zločine počinjene na području općine Sokolac.

Sarajevski sedmičnik Slobodna Bosna objavio je da se Tupajić krije poslije prijetnji Bjelice, koji, prema tom sedmičniku, želi isključiti svaku mogućnost da Tupajić svjedoči na eventualnom suđenju ako protiv Bjelice bude podignuta optužnica za zločine na Sokolcu.

Bjelica nije jedini svjedok na suđenju Krajišniku koji je imao problema sa zakonom.

Prvi koji je svjedočio na suđenju Krajišniku kao svjedok odbrane bio je Nemanja Vasić, biznismen iz Prnjavora, u čije su prostorije upale međunarodne vojne snage u pokušaju da raskrinkaju mrežu saradnika i pomagača haških bjegunaca.

U vrijeme kada je tužilac iznosio dokaze protiv Krajišnika 2004. godine, svjedočio je i Momčilo Mandić, srpski biznismen koji čeka suđenje za finansijske malverzacije za koje se tereti i Bjelica.

Krajišnik se žalio sudu da je svjedoke odbrane teško naći pošto su mnogi koji bi željeli svjedočiti u «šumi» ili na udaru «tajnih optužnica».

This post is also available in: English