Kličković i ostali: Žive mete

Napad na Bosansku Krupu i okolna sela, uključujući Zalug, počeo je 21. aprila 1992. godine u šest popodne, tvrde svjedoci Tužlaštva BiH na suđenju Gojku Kličkoviću, Mladenu Drljači i Jovanu Ostojiću.

Mirsad Šabić i Enver Ezić, mještani Zaluga, na suđenju su kazali da su “krajem aprila ili početkom maja”, zajedno sa još četvoricom Zalužana, odvedeni u zatočeništvo u Osnovnu školu “Petar Kočić”, gdje su stražarili pripadnici Vojne policije.

“U školi smo ostali nekoliko dana. Tu su nas čuvali ljudi u vojnoj uniformi koji su se predstavljali kao vojni policajci. Poslije smo prebačeni u školu u Jasenicu, gdje nas je pred srpskim sudom časti ispitivao Mladen Drljača”, kazao je Šabić.

Za zločine počinjene tokom 1991. i 1992. godine na području Bosanske Krupe, Tužilaštvo tereti, uz Drljaču, Gojka Kličkovića i Jovana Ostojića.

“Sud je bio u zgradi muzeja i tu su bili Drljača i Rajko Kličković, Gojkov brat. Oni bili komšije i poznavali smo se. Nakon ispitivanja o naoružavanju, Drljača mi je usmeno saopštio da sam kriv”, kazao je Šabić.

Iz škole u Jasenici, kako su svjedoci rekli, vraćeni su u Osnovnu školu “Petar Kočić”, gdje su pojedini zatočenici “vrlo teško maltretirani”.

“Bilo je 65 muškaraca i dvije žene – Šemsa Šepić i svjedokinja 03. Sjećam se da je Željko Smoljanac često izvodio i silovao 03. Iz te škole smo odvođeni na prinudne radove i jednom prilikom sam na Humu ranjen u živom štitu”, kazao je Šabić, koji je nakon ranjavanja prebačen u bolnicu u Bosanski Petrovac.

Željko Smoljanac se spominje u optužnici Tužilaštva kao suizvršilac zločina u Bosanskoj Krupi.

Nakon “šest do sedam dana” Šabić je vraćen u Krupu, odakle je uz pomoć Slavka Ilića, “komandira civilne policije”, odveden u Zalug da bi sa drugim mještanima “krajem juna ili početkom jula”1992. godine pobjegao.

Svjedok Enver Ezić je ispričao da je tokom zatočeništva u školi u Krupi u nekoliko navrata premlaćivan, te odvođen na prinudne radove, “na kopanje rovova i čišćenje grada”, gdje je, kako je kazao, bio “živa meta”.

“Neki čovjek, koji na desnoj strani lica ima ožiljak, maltretirao me je prilikom saslušavanja. Od stražara sam saznao da je iz Grahova. Jednom su me toliko premlatili stražari koje nisam poznavao, da sam bio polumrtav”, prisjetio se Ezić.

Ezić je razmijenjen 22. maja 1992. godine zajedno sa drugim zatočenicima iz škole “Petar Kočić.

Nastavak suđenja zakazan je za srijedu, 24. septembar 2008. godine.