Članak

Novinari često pod pritiscima i onemogućen im je rad

18. Maja 2018.15:23

This post is also available in: English

Situacija na polju medija u BiH se pogoršala u proteklih deset godina, što se naročito odrazilo na lokalne medije, koji su suočeni s političkim i drugim pritiscima, navedeno je u izvještaju Centra za postkonfliktna istraživanja pod nazivom “Stvarni glas novinarstva”.

Na konferenciji na kojoj je prezentovan ovaj izvještaj rečeno je da je novinarima često onemogućeno pravo na nesmetan rad, a stalno se susreću s različitim vrstama pritisaka.

Marija Arnautović s “Radija Slobodna Evropa” je kazala da je kroz izvještaj kao najveći problem detektovana cenzura u lokalnim sredinama, i da ti ljudi rade pod pritiscima, prije svega političkim, te su skoro pa nezaštićeni.

Erna Mačkić iz Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je navela da ulogu igra i finansijska zavisnost novinara, koja dovodi do kršenja osnovnih profesionalnih standarda, na koje utiče cenzura i autocenzura, ne samo politički pritisci, i jedino što novinar može da uradi jeste da se povuče i ne radi svoj posao.

Borka Rudić iz Udruženja “BH novinari” rekla je da izostanak adekvatnog procesuiranja napada na novinare dodatno usložnjava trenutnu medijsku situaciju.

“Od svih prijavljenih, samo su 24 slučaja riješena u korist novinara, i to većina kao prekršaji, najčešće kao remećenje javnog reda i mira, a ne kao krivično djelo ugrožavanja sigurnosti i kršenja prava na slobodu izražavanja”, kazala je Rudić i dodala da od prijave napada do sudske odluke prođe dvije i po godine, što, s druge strane, govori o efikasnosti pravosuđa.

Lejla Turčilo sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka je istakla da je medije potrebno vratiti interesu javnosti, kao i da novinari, pored nekoliko izuzetaka, u biti nisu zaštićeni.

“Propustili smo da detektujemo ne samo koji pritisci na novinare postoje već i one od medijskih kuća kojima je sve važnije od samih novinara. Vlasnici i urednici tih medija više vode računa da čuvaju odnose s političkim, ekonomskim i drugim moćnicima, o biznis-modelu svoje kuće. Redakcije i novinari koje imaju samo su im servis za ostvarivanje ciljeva”, rekla je Turčilo i dodala da u BiH postoje mediji koji su politički projekti.

Tatjana Milovanović iz Centra za postkonfliktna istraživanja je napomenula da je ovaj izvještaj obuhvatio 17 lokalnih zajednica i da je ispitano više od 30 novinara.

Ispitani su, između ostalog, poručili donosiocima odluka u medijskoj zajednici da ne koriste medije kao svoja glasila i ne vrše pritisak, kao i da donesu adekvatne zakone koji će zaštititi novinare.

Kao medije kojima najviše vjeruju, ispitanici su naveli “Radio Slobodna Evropa”, N1 televiziju, “Al Jazeeru Balkans” te izvještaje BIRN-a BiH.

 

 

 

    Haris Rovčanin


    This post is also available in: English