Članak

Džidić za N1: Moguće je da sud poveća kaznu Karadžiću

23. Aprila 2018.10:14
Denis Džidić, novinar Balkan Investigative Reporting Network (BIRN) je komentarisao početak dvodnevne rasprave o žalbama na presudu Karadžića.

Džidić smatra da postoji mogućnost da Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu poveća kaznu Karadžiću u konačnoj presudi.

Džidić je ukazao na to da zamjerke odnosno pritužbe koje je Karadžić imao na pravosudni postupak su tehničke prirode.

“Pritužbe koje su naveli smo slušali godinama, a tehničke su naravi. Karadžić je zahtjevao da sam sebe brani i da sam sebi postavlja pitanja. Rečeno mu je da je to nemoguće, da mu pitanja može postavljati pravni savjetnik. U toku postupka protiv Karadžića je je došlo do kršenja obaveze tužioca da obavijesti odbranu o sakupljenim dokazima. To se desilo zbog velikog obima dokaza koji se sakuplja. Zbog toga Karadžić insistira da je prekršen postupak”, rekao je.

Mišljenja je da se konačna presuda Karadžiću neće razlikovati u odnosu na prvostepenu, ali da ipak postoji mogućnost da se to desi.

“Jako su male šanse da će se to desiti. Ako posmatrate historijat, imate desetine predmeta koje se bave općinama i zločinima koji su navedeni u optužnici, i svi su osuđeni. Osobito se to odnosi na Srebrenicu i Sarajevo. To su pravno utvrđene činjenice. Ono što je bilo u prvostepenom postupku jeste da nije osuđen genocid 1992. godine. Pitanje je da li će kazna Karadžiću ostati ista. Može se povećati”, naglasio je Džidić.

Ukazao je da su se Ratko Mladić i Radovan Karadžić teretili za iste zločine, ali da su osuđeni različitim kaznama. Razlog za to vidi u sudijama koje su donosili presudu.

Naglasio je koji su to argumenti na koje se Karadžić pozivao u žalbenom postupku. Karadžić se nije bavio oporvgavanjem broja ubijenih ljudi u ratu, istakao je Džidić.

“Radi se o proceduralnim pitanjima koja krše prava na odbranu. U žalbi je navedeno da su u Sarajevu postojali vojni ciljevi, a ne teror nad civilima. Karadžić je insistirao na uzrocima rata, a to je za njega jednostrano otcjepljenje BiH od Jugoslavije. Tvrdi da se nije radilo o etničkom čišćenju i da je pokojni Alija Izetbegović pristao na mirovne pregovore ne bi bilo stotinu hiljada žrtvi. On se nije bavio opovrgavanjem broja ubijenih u ratu”, kazao je Džidić.

Džidić je naveo da se konačna presuda Karadžiću može očekivati naredne godine.

Ceo članak i video pogledajte na N1 Bosna i Hercegovina.

    Katarina Janković