Članak

Dreković Ramiz: Djelovanje minobacača po odobrenju

25. Februara 2020.16:49
Na suđenju za zločine počinjene u Kalinoviku, svjedok Tužilaštva BiH ispričao je kako je po odobrenju pretpostavljenih djelovala artiljerija s područja konjičkog sela Bjelimići u proljeće 1995. godine, ali da nikada od Ramiza Drekovića nije dobio naredbu za gađanje civila.

Esad Ramić je kazao da je komanda Četvrtog korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) odlučila da konsoliduje odbranu na području Bjelimića zbog stalnih dejstava neprijateljskih snaga i da je tamo formirano Istureno komandno mjesto (IKM).

On je rekao da je postavljen za komandanta IKM-a u Bjelimićima i da je dužnost primio 15. marta 1995. godine.

S obzirom da su trpjeli artiljerijsku vatru, kako je naveo, postavili su haubice na to područje. Za jednu od haubica je napomenuo da je bila “muzejski primjerak”, te kazao da nisu imali originalnu municiju.

On je rekao da je postojao Mješoviti artiljerijski divizion (MAD), mada je, prema njegovim riječima, to bilo daleko od diviziona. Dodao je da je MAD bio potčinjen komandantu Četvrtog korpusa, u to vrijeme optuženom Ramizu Drekoviću.

Ramić se ne sjeća da li je Dreković dolazio na IKM u Bjelimićima. Prema njemu, Dreković je zvao oficire na referisanja u Jablanici. Kazao je da je i on jednom želio da prisustvuje referisanju, ali da ga je Dreković vratio. Rekao je da su on i Dreković imali određene probleme lične prirode.

Kazao je da je na zahtjev nižih jedinica na tom području tražio odobrenje za djelovanje artiljerije od komandanta Četvrtog korpusa ili načelnika Štaba. Precizirao je da je odobrenje za artiljerijska dejstva davao komandant ili neko koga on ovlasti.

“Mi smo gađali njihove minobacačke položaje… Kada dobijem odobrenje, prenesem ga artiljerijskom oficiru”, izjavio je Ramić, navodeći da je postojao spisak ciljeva, numeracija, koordinate te dnevnik u koji su se bilježila dejstva.

Prema njemu, nije bilo samoinicijativnog djelovanja niti je ispaljivano više projektila od odobrenog. Ramić je rekao da je na toj dužnosti ostao do polovine maja 1995. i da je došao novi komandant IKM-a, kojem je narednih dana predavao dužnosti.

Dreković je optužen da je, kao komandant Četvrtog korpusa ABiH, u periodu od 21. maja do 7. juna 1995. godine artiljerijskim jedinicama u mjestu Bjelimići kod Konjica naredio neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku. Artiljerijske jedinice su, prema optužnici, izvele tri napada, u kojima je jedna 15-godišnjakinja ubijena, a više civila ranjeno.

Ramić se složio s Odbranom da se izrađivala planska dokumentacija za djelovanje artiljerije, koju je odobravao komandant korpusa i koja je slata komandantu ABiH na odobrenje.

On je kazao da nikada nije dobio naređenje od Drekovića da se gađaju ciljevi koji nisu bili definisani planskom dokumentacijom, kao i da artiljerija nije gađala civilne ciljeve.

Svjedok je izjavio da su bili limitirani artiljerijskim oruđem, municijom i barutnim punjenjem, te da su zbog tih problema dometi nekih oruđa bili 60 odsto. Rekao je da su znali tražiti pomoć od Prvog korpusa, jer nisu mogli dobaciti do nekih ciljeva.

Ramić je kazao da je žestoka vatra otvarana i da je u Konjicu stradalo 70 civila. Složio se da su najintenzivnija dejstva bila krajem maja i početkom juna 1995. godine.

Branilac Kadrija Kolić predočio mu je, kako je rekao, navodnu naredbu Četvrtog korpusa od 26. maja. Ramić je kazao da je nije vidio.

“Da je došla, morala bi biti evidentirana. Ja ne bih postupio po njoj. Ovo krši sve zakone”, rekao je svjedok.

Ramiću se u odvojenom predmetu sudi za ratne zločine počinjene u Konjicu 1992. godine.

Nastavak suđenja je 10. marta.

Marija Taušan