Članak

Diskriminacija u Nacrtu zakona o zaštiti žrtava torture Republike Srpske

3. Aprila 2018.12:45
Nacrt zakona o zaštiti žrtava torture Republike Srpske ima manjkavosti koje se mogu smatrati diskriminacijom građana nesrpske nacionalnosti, smatraju stručnjaci i predstavnici udruženja.

Aleksandra Letić iz Helsinškog komiteta za ljudska prava Republike Srpske ističe da novi nacrt zakona o zaštiti žrtava torture povećava prava bivših logoraša s obzirom da indirektno omogućava da se posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) tretira kao jedan oblik oboljenja, te da su žrtve seksualnog nasilja relativno široko obuhvaćene.

“Ali on i dalje ima neke manjkavosti. Ono što jeste problematično odnosi se na prebivalište osoba koje podnose zahtjev, da one moraju da imaju najmanje tri godine prijavljeno prebivalište u Republici Srpskoj prije nego što podnesu zahtjev”, naglašava Letić.

Prema njenim riječima, tim uslovom isključuju se žrtve koje su bile izložene ratnoj torturi a trajno su raseljene u drugi dio BiH i bile su izložene torturama na teritoriji Republike Srpske.

“Tu se treba jasnije definisati da li to stvarno isključuje sve one koji su nesrbi ili uključuje samo onaj mali broj Bošnjaka i Hrvata koji su se vratili i žive na teritoriji Republike Srpske a bili su izloženi zločinima, iako Narodna skupština kontinirano ponavlja da se radi o nečemu što uključuje sve nacionalnosti”, kaže Letić.

Udruženje “Žena žrtva rata” uputilo je Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske primjedbu u vezi s Nacrtom zakona. U ovom udruženju smatraju da se predloženim tekstom zakona nanosi šteta žrtvama ratne torture u BiH i trajno uništava šansa da će im biti vraćeno dostojanstvo.

“Praktično se isključuje najveći broj žrtva ratne traume bošnjačke, hrvatske i srpske nacionalnosti koje, zbog teških zločina ratnog silovanja i zlostavljanja, prisilnog zatvaranja i drugih oblika mučenja, nisu odlučile da se ponovo nastane u ranija prebivališta, gdje im se ne nudi ni jedan oblik zaštite i sigurnosti ni 22 godine poslije prestanaka rata”, navodi se u saopćenju koje je potpisala predsjednica Udruženja Bakira Hasečić.

Letić ističe da dodatnu manjkavost ovog zakona predstavlja dio koji se odnosi na to da pripadnici neprijateljskih snaga i paravojnih jedinica nemaju pravo da traže svoja prava.

Nacrt zakona o zaštiti žrtava torture je predstavljen u decembru prošle godine i trenutno je u fazi javnih rasprava.

Albina Sorguč