Prvi svjedok Odbrane Ahmeta Sejdića je kazao kako je komandant 43. drinske brigade Armije BiH Amir Reko rukovodio akcijom razoružavanja naselja Budišića u selu Bučje kod Goražda 14.
Svjedok Tužilaštva BiH je kazao da je na sjednicama Ratnog predsjedništva u Goraždu traženo da se u selu Bučje izvrši pretres, te da je bilo priče kako mještani predstavljaju bezbjednosnu opasnost.
Na suđenju Ahmetu Sejdiću, svjedokinja Državnog tužilaštva kazala je kako je njen sin preminuo od povreda zadobijenih na Trebeškom brdu i u zgradi policije u Goraždu.
Svjedoci Tužilaštva BiH su izjavili da nikada nisu bili upoznati s tim da su neke osobe nezakonito pritvorene u prostorijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Goraždu, kao ni u zgradi prekoputa.
Na suđenju Ahmetu Sejdiću za zločine počinjene na području Goražda, Rudog i Višegrada, vještakinja medicinske struke iznijela je nalaz i mišljenje o zdravstvenom stanju tri svjedokinje.
Na suđenju za zločine počinjene u Goraždu, svjedok Tužilaštva BiH je kazao da je Ratno predsjedništvo donijelo odluku da se srpsko stanovništvo izmjesti zbog bezbjednosti.
U nastavku suđenja bivšim policajcima, svjedok Tužilaštva BiH je kazao da je Ešef Hurić u ljeto 1992. bio komandir Policijske stanice (PS) u Goraždu, smještene na lijevoj obali Drine.
U nastavku suđenja Ahmetu Sejdiću za zločine na području Goražda, vještak sudske medicine utvrdio je da su neke osobe spomenute u optužnici zadobile teške tjelesne povrede.
Svjedok Tužilaštva BiH je kazao da je u ljeto 1992. u goraždanskoj Policijskoj stanici (PS) zatekao zatvorene civile srpske nacionalnosti, koji su dovedeni iz sela Bučje.
Ulažući materijalne dokaze na suđenju za zločine počinjene na području Goražda, Tužilaštvo BiH je u spis predalo dokumentaciju koja govori o pripadnosti optuženog Ahmeta Sejdića Armiji Bosne i Hercegovine (ABiH), kao i o dešavanjima u selu Bučje kod Goražda.