Čauševićeve nekretnine kupljene iz legalnih prihoda

Jasminka Kalisi, vještak ekonomske struke, kazala je da je nalaz i mišljenje sačinila po rješenju Suda BiH i da je to uradila na osnovu uvida u dokumentaciju koju je dobila od Čauševića.

Vještak je navela da je Čaušević u periodu od 1. juna 1996. do 8. decembra 2003. godine, tačnije do imenovanja na poziciju direktora UIO-a, ukupno ostvario 338.696 KM prihoda, što kroz rad u Federalnom ministarstvu finansija, što kroz članstvo u odborima sedam društava te stručnih radova.

U tom periodu, kako je rekla, optuženi je posjedovao tri stana, od kojih je jedan dobio nasljedstvom, a za jedan je platio nadogradnju.

Od imenovanja na poziciju direktora, nastavila je vještakinja, pa do 1. aprila 2013. Čaušević je ostvario 934.531 marku prihoda, što kroz primanja u UIO-u, učešću u raznim odborima, objavljivanju stručnih radova i knjiga, a značajni su prihodi kamata po osnovu štednje.

Kalisi je obrazložila da su prihodi Čauševićeve supruge 455.000 maraka što kroz poklone od roditelja i stipendije, te je utvrdila kako je zarađeno više od 421.000 maraka nego što su nekretnine plaćene, odnosno da je to razlika prihoda nad rashodima.

“Nekretnine iz optužnice koje pripadaju Kemalu Čauševiću i njegovoj supruzi, kupljene su iz legalnih prihoda”, ističe vještakinja.

Na upit optuženog da li je on ikada gotovinski položio 120.000 maraka, vještak je odgovorila da se najveći dio novca odnosi na prenošenje s računa na račun, te da u dokumentaciji nije utvrdila da su postojale sumnjive i sporne transakcije.

Čauševića optužnica tereti za zloupotrebu položaja, pranje novca i primanje dara, a Anesa Sadikovića za davanje dara pri uvozu tekstila.

Odgovarajući na unakrsna pitanja Tužilaštva, vještak je odgovorila da je prihod od 140.000 maraka Čauševićeva supruga ostvarila na osnovu ugovora o poklonu novčanih sredstava od njenih roditelja i da je taj dokument imala na uvid, a tužilac Dubravko Čampara je rekao da ne postoji porijeklo tog novca.

Kazala je i kako je izračunala kako su prosječni troškovi četveročlane porodice u spornom periodu u prosjeku iznosili oko 400 KM i da se vodila podacima Agencije za statistiku.

Međutim, kada je tužilac rekao da prema podacima ove agencije mjesečni troškovi četveročlane porodice iznose znatno više sredstava maraka, Kalisi je odgovorila da se to odnosi na ovaj period i da su troškovi ranije bili manji.

Tužilac je, nakon kratke pauze, kazao da je vještak kontaminiran i da je vidio da sjedi sa Čauševićem i zapisivala je nešto što joj je on govorio, ali je Kalisi rekla kako nije znala da je tokom pauze i unakrsnog ispitivanja zabranjeno razgovarati s optuženim.

Na pitanje Sudskog vijeća da li je umanjila prihode od 200.000 eura koje je Čaušević prebacio kao oročenu štednju za dijete, vještakinja je kazala da jeste, a kada je upitana gdje to piše, rekla je kako to može dodati u nalaz, ali da se on ne bi promijenio.

Čaušević je na kraju ročišta zatražio izuzeće članice Sudskog vijeća Amele Huskić, uz obrazloženje da je saznao da je ona ranije bila u žalbenom vijeću koje je odlučivalo o privremenim mjerama.

Kao drugi razlog, naveo je da je na njegovu konstataciju da je “matematika najtužnija nauka”, sutkinja Huskić rekla: “Za Vas”, što je, pojašnjava, shvatio kao prijetnju.

Predsjedavajuća Sudskog vijeća Biljana Ćuković je kazala da optuženi u pisanoj formi dostavi i obrazloži zahtjev za izuzećem sutkinje Huskić.

Nastavak suđenja je planiran za 23. maj.