TV Justice Archives

10. jula 1992. godine u Biljanima, mjestu udaljenom nekoliko kilometara od Ključa, pripadnici Vojske Republike Srpske i policije su odvodili muškarce od njihovih kuća i ubili više od 200 mještana u jednom danu. Tijela ubijenih su odmah nakon rata pronađena i ekshumirana iz dvije masovne grobnice. Ali stanovnici ovog mjesta ne kriju ogorčenost što pravosuđe, posebno Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, 30 godina od masovnog zločina ne procesuira odgovorne. Porodice žrtava za BIRN Bosne i Hercegovine govore šta se događalo tog dana u julu 1992. godine - o sprovođenju muškaraca pred mjesnu školu i sjećanjima na posljednje susrete sa njima.

Skoro godinu dana od donošenja izmjena i dopuna Krivičnog zakona, u novoj emisiji TV Justice pogledajte da li se smanjilo negiranje genocida, ratnih zločina i veličanje osuđenih ranih zločinaca i saznajte zašto još uvijek nema optužnica za ova krivična djela.

Najbolji evropski film u 2021. godini i prvi igrani film o genocidu u Srebrenici “Quo Vadis, Aida?” prikazuje se u gradovima širom Evrope, ali još uvijek ne u svim gradovima u Republici Srpskoj i Srbiji. Kako je film nizao nagrade širom svijeta čini se da su tako rasle i poruke mržnje prema glumcima i negativne reakcije u Republici Srpskoj i Srbiji. Razgovarali smo sa članovima filmske ekipe o naporima da se on prikaže u gradovima u kojima se veličaju osuđenici za genocid u Srebrenici. Sa umjetnicima i aktivistima u Beogradu, Prijedoru, Sarajevu i Srebrenici razgovarali smo šta bi za suočavanje sa prošlošću i smanjenje mržnje značilo zvanično prikazivanje filma u cijeloj Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova i ambasada u Sarajevu od početka invazije na Ukrajinu ulažu napore da građanima Bosne i Hercegovine nametnu svoju verziju događaja koristeći se analogijom zločina u Srebrenici i ukrajinskoj regiji Donbas. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizira ruske poruke i moguće posljedice ovih napora.

Trideset godina nakon početka rata i opsade Sarajeva, novinari i urednici koji su izvještavali o događajima u proljeće 1992. godine govore za program BIRN BiH o širenju mržnje kojoj su svjedočili i kako ona vremenom sve gore utiče na građane.

Početkom novembra 2021. godine dvojica radnika Čengiza su poginula a jedan je povrijeđen kada je kran na gradilištu autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu pao u nabujalu rijeku Bosnu. Njihova smrt otvorila je pitanje odnosa prema turskim ali i domaćim radnicima ali i zaštiti na radu ove velike turske građevinske kompanije. Čengiz i domaće vlasti uglavnom nisu bili spremni odgovarati na ta pitanja. BIRN je prikupio presude protiv ove kompanije, razgovarao sa bivšim radnicima i inspektorima. Analiza pokazuje da uprkos nezadovoljstvima građana, radnika i presudama za lošu zaštitu na radu Čengiz prolazi gotovo bez posljedica i nastavlja dobijati vrijedne poslove. Čengiz odbacuje ovakve navode.

Početak rata, mobilizacija, zarobljeništvo, gubitak porodice i prijatelja, svjedočenja masakrima, a potom i dugogodišnji rad na predmetima ratnih zločina, ostavili su neizbrisiv trag na zdravlje advokata, sudija i tužilaca, ali i na njihovu profesiju.

Srbija i Bosna i Hercegovina u središtu su želja za širenjem na Zapadni Balkan jedne od najznačajnijih kineskih kompanija. Kina kroz telekomunikacijsku kompaniju Huawei širom svijeta širi i svoj uticaj zbog čega je dospjela na listu sankcija nekih zemalja. U regionu ova kompanija želi biti prva u uspostavljanju 4G i 5G mreža, takozvanih pametnih i sigurnih gradova ali izaziva i zabrinutost za manjak transpranetnosti i zaštite privatnosti korisnika i građana. BIRN je istraživao ciljeve, posljedice ali i načine širenja ove kompanije. Otkrili smo kako je Huawei plaćao ministrima odlaske na putovanja.

Iako u Bosni i Hercegovini postoje na stotine obilježja stradalim tokom proteklog rata, broj neobilježenih objekata zatočenja, masovnih grobnica i stratišta je znatno veći, te ih preko pola decenije mirovni aktivisti Inicijativom „Obilježavanje neobilježenih mjesta stradanja“ čuvaju od zaborava.

Zbog uticaja zagađenja iz naše države na zdravlje stanovnika u Evropi, domaći političari obećavaju Evropskoj uniji prelazak na čišće izvore energije, veću kontrolu i transparentnost ulaganja, ali istovremeno dopuštaju stranim investitorima poput onih iz Kine, Rusije i Turske da investiraju u zastarjele i prljave izvore energije ili industriju često uz nedovoljnu transparentnost i kontrolu zagađenja. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je istražila kako takva ulaganja mijenjaju život stanovnika u Lukavcu, Brodu i Stanarima.

TV Justice

Epizoda 140: Najteža sjećanja Biljančana na posljednje trenutke sa najmilijima

Epizoda 139: Koliko je zabrana negiranja genocida postigla za godinu dana

Epizoda 138: Od cenzure do govora mržnje, “Quo Vadis, Aida?” godinu dana poslije

Epizoda 137: Zašto Rusija u BiH širi neistine o ratu u Ukrajini

Epizoda 136: Politika i mržnja – 30 godina posljedica kroz objektive novinara

Epizoda 135: Smrt radnika baca novo svjetlo na Cengizove poslove u BiH

Epizoda 134: Suđenja za zločine ostavljaju posljedice – Bilo je herojstvo očuvati svoj lični i obraz struke

Epizoda 133: Netransparentni rast i uslovi širenja Huaweija u BiH i Srbiji

Epizoda 132: Označavanjem neobilježenih mjesta stradanja aktivisti ih čuvaju od zaborava

Epizoda 131: Popustljivost stranim investitorima za domaće zagađenje

Macura: Tužilaštvo traži ponovno suđenje za zločin u Bosanskoj Gradišci

Porodice iz Ukrajine upoznate s procesom identifikacije nestalih

Potvrđena optužnica protiv advokatice Vasvije Vidović

Mile Ujić nepravosnažno oslobođen optužbi za zločine u Rogatici

Na području Višegrada pronađeni posmrtni ostaci

Detektor Fact check: Dodikovo skupštinsko negiranje činjenica o genocidu u Srebrenici

Majstorović i ostali: Roditelji ubijeni u Durićima

Kadrić i ostali: Šutanje nogama u kasarni u Visokom

Stojan Petrović: Iznesene žalbe na presudu za silovanje u Brčkom

Podignuta optužnica protiv advokatice Vasvije Vidović

Pratite nas