Analize Archives

Nakon što je u Hrvatskoj od kraja rata pronađeno i identifikovano 46 žrtava iz Bosne i Hercegovine, domaći istražioci još uvijek tragaju za 56 nestalih bosanskohercegovačkih državljana za koje vjeruju da se njihovi posmrtni ostaci nalaze u susjednoj državi.

U Bosni i Hercegovini postoji više od deset primjera davanja naziva ulicama ili javnim prostorima i institucijama po optuženima za ratne zločine, što je izazvalo kritike Evropske unije (EU) zbog razvoja revizionističkih narativa. Historičari i stručnjaci iz polja tranzicijske pravde navode da ukoliko se ova praksa zakonski ne zabrani, u budućnosti će se vidjeti veliki broj ovakvih primjera, što će onemogućiti proces pomirenja.

Osporavanje broja i identiteta žrtava Srebrenice, teorije međunarodne antisrpske zavjere koje se koriste za podrivanje međunarodnih sudova, te historijski revizionistički narativi koji veličaju ratne zločince i jačaju srpski nacionalizam navode se kao narativi i taktike koje se najčešće koriste u poricanju genocida u Srebrenici, prema novom “Izvještaju o negiranju genocida u Srebrenici 2020”.

Jedini jedinstveni nacionalni plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence u Bosni i Hercegovini nije ažuriran u proteklih 11 godina – od 2009., kada je napravljen – pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Smrt katalonskog fotografa Jordija Pujola Puentea 17. maja 1992. godine, dok je pratio opsadu Sarajeva, pokrenula je u Barceloni val saosjećanja za ovaj grad, a to se nastavilo i do danas.

92132170_3024100960982378_485614845303980032_n-e1589295094207.jpg

Tužilaštvo u Istočnom Sarajevu neće pokrenuti istragu o masovnom okupljanju vjernika na liturgiji održanoj 6. aprila u Crkvi sv. Vasilija Ostroškog, dok je Okružno tužilaštvo Bijeljina najavilo ispitivanje postojanja elemenata krivičnog djela zbog masovnog okupljanja 7. aprila u Srebrenici, kada je služena sveta liturgija u spomen-hramu “Svetog Velikomučenika Lazara Srpskog i Svih srpskih Novomučenika”, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

U Bosni i Hercegovini stotine porodica već četvrtinu stoljeća traga za posmrtnim ostacima svojih najmilijih, a dugogodišnju sporu potragu trenutno dodatno otežava i pandemija koronavirusa.

Zdravstvene ustanove i druge institucije u Bosni i Hercegovini su od proglašenja pandemije koronavirusa na teritoriji države pokrenule 19 nabavki respiratora, u većini kojih pojedinačna cijena tih uređaja nije prelazila 80.000 konvertibilnih maraka (KM), dok je u jednom tenderu cijena dostigla 102.000 KM s PDV-om, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Zaim-Konjhodzic-sa-suprugom-i-unukom-e1588260801248-1280x719.jpg

Zaim Konjhodžić je u Ljubuškom u ljeto 1993. godine čuvao unuke koji su kod njega došli iz Mostara, gdje je rat tada bjesnio. Kada su vojnici došli po njegovog oca, Alija bio je vani, provjeravajući da li mu je brat Sulejman odveden iz kuće u logor.

Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.

Analize

Na području Hrvatske još uvijek se traga za posmrtnim ostacima 56 državljana BiH

Slavljenje ratnih zločina ulicama, trgovima i parkovima

Opasne posljedice najčešćih narativa i taktika negiranja srebreničkog genocida

BiH je 2009. napravila plan borbe protiv pandemije. Onda ga je zaboravila.

Fotografova smrt povezala Sarajevo i Barcelonu

Različita primjena naredbi prema vjerskim zajednicama i građanima u doba pandemije

Pandemija produžava predugo čekanje porodica na pronalazak nestalih u ratu

Prosječna cijena respiratora u BiH tokom pandemije 81.000 KM – dosta niža od “Srebrene maline”

Zaboravljene žrtve: Nekažnjeni pojedinačni zločini u tzv. Herceg-Bosni

Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti

Purić i ostali: Iznesene žalbe na presudu za zločine u Vitezu

Majstorović i ostali: Roditelji ubijeni u Durićima

Detektor Fact check: Dodikovo skupštinsko negiranje činjenica o genocidu u Srebrenici

VSTV podržao prijedloge za prioritetno procesuiranje napada na povratnike

Drljača i ostali: Spojeni predmeti za zločine u “Malom logoru”

Uništeni bilbordi o Ahmićima nisu zaustavili inicijativu da se mladi u Hrvatskoj suoče sa zločinima

Kako će dezinformacije i umjetna inteligencija uticati na oktobarske izbore

Optuženi za zločine u Vlasenici 15 mjeseci nije primio sudski dopis

Detektor Fact check: Dodikovo skupštinsko negiranje činjenica o genocidu u Srebrenici

U Srbiji podnesene krivične prijave zbog zločina u Kalesiji i Vlasenici

Pratite nas