Treće sedmice svjedočenja pred Tribunalom u Haagu, Momčilo Mandić je kazao da je Vlada Republike Srpske tokom rata nastojala da zapošljava pripadnike svih nacionalnosti.
Radovan Karadžić je zatražio od Tribunala u Haagu da obustavi postupak protiv njega, istaknuvši da je prihvatanje već presuđenih činjenica i ranijih izjava svjedoka ugrozilo njegovo pravo na pošteno suđenje.
Radovan Karadžić je zatražio od Francuske da mu dostavi dokaze o tome kako su “muslimani ubijali svoj narod u Sarajevu”, te od Njemačke, Hrvatske i Irana dokumente o kršenju embarga na uvoz oružja u BiH.
I u 2009. godini, petoj kako djeluje, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine je uspjela održati pažnju javnosti na temama što se tiču procesuiranja ratnih zločina i procesa suočavanja s prošlošću, ali i profesionalnog rada medija koji se bave ovim pitanjima.
Radovan Karadžić još jednom osporava legitimitet Tribunala u Haagu ističući kako nema “pravnog osnova za njegovo formiranje”, niti ga može biti unutar postojećeg pravnog poretka Ujedinjenih nacija.
Nakon 15 mjeseci od hapšenja i skoro 14 godina od podizanja optužnice, u Haagu je počelo suđenje Radovanu Karadžiću, bivšem lideru bosanskih Srba, optuženom za genocid i zločine protiv čovječnosti počinjene na teritoriji BiH od 1992. do 1995.
Među prvim svjedocima na suđenju Radovanu Karadžiću bit će i Dženana Sokolović, koja je u novembru 1994. godine ranjena u Sarajevu. Istim metkom ubijen je njen sedmogodišnji sin Nermin, zbog kojeg, kako kaže za Justice Report, želi svjedočiti i govoriti istinu.