Članak

Bogdanović i ostali: Istraživački izvještaj o uspostavljanju MUP-a

14. Februara 2019.15:54
Na suđenju za zločine u Janji, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uložilo je istraživački izvještaj vještaka Christiana Axboe Nielsena iz 2004. godine, za koji je sam autor rekao da ga je kasnije dopunio, te izrazio žaljenje što se na današnjem ročištu raspravlja o “prvoj verziji tog vještačenja”.

Nielsen je ispričao da je bio saradnik Haškog tužilaštva, te da je kao analitičar odmah po zaposlenju dobio nalog da uradi analitički rad koji se bavi, između ostalog, uspostavljanjem i funkcionisanjem Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) bosanskih Srba.

Istakao je da je rad sačinio na osnovu arhivske dokumentacije iz MUP-a Republike Srpske (RS), Vojske Republike Srpske (VRS), Jugoslovenske narodne armije (JNA), kao i od drugih ustanova u vezi sa policijom, ali da je dokumentaciju prikupljao i lično na terenu. Izvještaj, prema njegovim riječima, počinje s izborima 1990., a završava sa krajem 1992.

Odbrane su se usprotivile ulaganju ovog istraživačkog izvještaja iz predmeta Momčilu Krajišniku, naglasivši da Nielsen nije vještak, te da njegov zadatak nije bio da napravi nalaz, nego analizu određene dokumentacije, kao i da ne posjeduje iskustvo u radu u policiji. Istaknuto je da je, iako njegov zadatak nije bio da iznosi zaključke, on to ipak učinio u određenoj mjeri.

Za učešće u nezakonitom privođenju, maltretiranju, premlaćivanju i ubistvima civilnog bošnjačkog stanovništva na području Janje optuženi su Zoran Bogdanović, Milan Đokić, Ljubiša Ikić, Branislav Trišić, Zoran Tanasić, Žarko Milanović, Mladen Krajišnik, Savo Mršić, Milivoje Čobić i Milan Marković. Oni su, prema optužnici, bili komandiri i pripadnici aktivnog i rezervnog sastava Stanice milicije u Janji.

Nielsen je u unakrsnom ispitivanju potvrdio da nikada nije radio u policiji, niti imao naobrazbu u tom pravcu. On je istakao i da je ovaj izvještaj nakon prve verzije ažurirao, te se trudio ispraviti greške na koje su mu ukazivale Odbrane u predmetima u kojima je svjedočio.

“Meni je ipak žao da raspravljamo o prvoj verziji tog vještačenja, s obzirom da sam ga dopunio. Pet puta sam bio vještak u Haagu i svako sudsko vijeće je prihvatilo ovo vještačenje”, rekao je Nielsen, dodavši da je ipak “uvijek najbolje raditi uz najnoviju verziju rada”.

U odgovorima na pitanja Odbrane vještak je naveo da je stanje na području Bijeljine bilo haotično, te da Skupština općine od aprila 1992. pa nadalje nije mogla redovno djelovati. Naglasio je da je za njega najbolji dokaz stanja bio dokument Milorada Davidovića iz augusta 1992., u kojem se navodi da se situacija poboljšala.

Nielsen je, između ostalog, rekao da se ne sjeća do kada je Stanica javne bezbjednosti (SJB) Zvornik bila u sastavu Centra službi bezbjednosti (CSB) Bijeljina. Advokat Miodrag Stojanović je naveo da je u dopisu Miće Stanišića od 16. augusta 1992. navedeno da SJB Zvornik pripada CSB-u Sarajevo, a Nielsen je rekao nakon predočavanja ovog dokumenta da može potvrditi samo ono što piše u dokumentu, ali da ne vidi od kojeg je datuma takvo stanje.

Nakon što mu je advokatica Nina Kisić predočila ažuriranu verziju njegovog izvještaja prema kojoj navodi da je SJB Zvornik od sredine augusta 1992. bila podređena CSB-u Sarajevo, Nielsen je kazao “da vidi da je to ažurirao u ovoj verziji”.

Suđenje će se nastaviti 21. februara.

 

Lamija Grebo