Članak

Bariša Čolak: Međudržavno povjerenje kao spas

10. Marta 2011.00:00
Bariša Čolak, ministar pravde BiH, na kraju svog mandata ističe da je u protekle četiri godine najveći uspjeh napravljen usvajanjem Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina u BiH, ali da je pitanje regionalne saradnje u ovoj oblasti i dalje veliki problem, na kojem sve zemlje u regionu moraju raditi.

This post is also available in: English

“Pitanje međusobnog povjerenja između država u regionu je i dalje, po meni, veliki problem. Povjerenje se mora izgrađivati jer to je ključni element, ne samo u procesuiranju predmeta ratnih zločina već i u drugim oblastima pravosuđa. To je naš zajednički zadatak i žao mi je što sve države u regionu na tom pitanju u protekle četiri godine nisu više uradile”, kazao je Bariša Čolak, ministar pravde BiH, u razgovoru za BIRN – Justice Report.

Kao pozitivan primjer u protekle četiri godine, Čolak je istakao usvajanje Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina, što se dogodilo 2008. godine. Međutim, smatra da će doći do “probijanja rokova” koji su definisani Strategijom.

Prema ovom dokumentu, najsloženiji i najprioritetniji predmeti ratnih zločina trebali bi biti završeni u roku od sedam godina, dok bi procesuiranje ostalih predmeta ratnih zločina trebalo biti gotovo 15 godina od njenog usvajanja.

“Vjerojatno će doći do pomjeranja rokova zacrtanih Strategijom. Po mom sudu, kasni se s jedne strane u realizaciji Strategije, a s druge još uvijek nismo sigurni koliki će broj predmeta biti ustupljen sudovima u BiH od strane Haškog tribunala”, ocijenio je Čolak, dodavši da je za provođenje Strategije danas najveća odgovornost na sudovima i tužilaštvima u BiH.

Razlog zašto je odgovornost na njima, pojasnio je Čolak, jeste to što se radi o institucijama koje sprovode Strategiju, a kojima se treba osigurati odgovarajući prostor, plaće, materijalni troškovi i slično.

“U tom segmentu se zaista ponašamo odgovorno i smatram da smo ispunili svoju zadaću”, istakao je Čolak.

Tokom Čolakovog mandata na čelu državnog ministarstva pravde, Bosna i Hercegovina je sa svim zemljama u regionu potpisala sporazume o međusobnom izvršenju sudskih odluka. Ipak, Čolak smatra da je najveći propust napravljen po pitanju međudržavnog ustupanja predmeta.

“To je propust koji smo svi napravili. Nakon četiri godine, smatram da bismo lakše dolazili do drugih sporazuma ukoliko bismo više predmeta ustupali jedni drugima. Naime, dešava se da imamo više ustupljenih predmeta sa zemljama koje nisu naši susjedi, što je, u neku ruku, nelogično. Ipak, ovim sporazumom napravljen je i jedan ogroman iskorak i to prvenstveno u smislu procesuiranja predmeta ratnih zločina. Ono što, po mom mišljenju, fali jeste to međudržavno povjerenje. Znači, imamo zakone, imamo sporazume, samo treba da ih sprovodimo”, kazao je Čolak za BIRN-Justice Report.

Primjer loše međudržavne saradnje je slučaj Mirka Todorovića, koji je pred Sudom BiH pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Bratuncu, a koji je pobjegao i danas se nalazi u Republici Srbiji, gdje je u međuvremenu stekao i državljanstvo.

I pored potpisanog sporazuma o međudržavnom izvršenju sudskih odluka, Srbija do danas nije uhapsila Todorovića, i on se i dalje nalazi na slobodi.

“Vidite, tu je sad naglašeno pitanje poštivanja sporazuma. Todorović jeste primjer te regionalne nesuradnje, ali konkretno u ovom slučaju ne znam zašto je to tako. Po meni, nema nikakve potrebe da bilo koja zemlja, uključujući i BiH, raspisuje međunarodne tjeralice u slučaju da se osoba nalazi u susjednoj državi a ta država ima mogućnost da procesuira”, naveo je Čolak, istaknuvši kako smatra da dosadašnja saradnja nije još uvijek dovoljno zaživjela.

Državni ministar pravde je naglasio da postoje i pozitivni primjeri regionalne saradnje gdje su strane sudske odluke ispoštovane i gdje već imamo ljude na izvršenju kazne. Kao primjer je naveo slučaj Branimira Glavaša, koji je za ratni zločin osuđen u Republici Hrvatskoj, a uhapšen je u BiH, gdje je upućen i na izvršenje zatvorske kazne.

Branimir Glavaš je osuđen na osam godina zatvora i izdržava kaznu u bosanskohercegovačkom zatvoru, u Zenici.

Neispunjen zadatak tokom četvorogodišnjeg Čolakovog mandata je svakako i neizgradnja državnog zatvora u BiH. Rokovi za izgradnju su više puta pomjerani, uglavnom iz finansijskih razloga.

Čolak je naglasio da je došlo i do promjene u kapacitetu zatvora, kao i samog sigurnosnog sistema, što mora biti regulisano po standardima Evropske unije.

“Vjerujem da ćemo do 2013. godine završiti zatvor i, po svemu onome čime do sada raspolažemo, zaista će se raditi o instituciji koja će imati vrhunsku sigurnost, potpuno sukladnu europskim zatvorskim pravilima. Takav zatvor sigurno ne postoji na ovim prostorima, ne mislim samo Bosne i Hercegovine nego prostorima čitave bivše Jugoslavije, pa i Balkana”, istakao je Čolak.

U razgovoru za BIRN – Justice Report državni ministar pravde je govorio i o procesu suočavanja s prošlošću, što je, prema njegovom mišljenju, vrlo kompleksno, ali važno pitanje. Kako je istakao, očekivao je da će se za vrijeme njegovog mandata mnogo više uraditi po ovom pitanju.

“Danas vjerujem da je vrijeme ključan element. Ono će učiniti svoje, a svi mi ćemo se kad-tad morati suočiti sa istinom, ma kakva god ona bila. Ako i ne dođemo do jedne istine, moramo naučiti živjeti sa više istina i biti prema svima tolerantni. Moramo naučiti i da nema alternative suradnji, posebno kad se radi o našim susjedima”, rekao je Čolak, dodavši da povjerenje među državama regije mora biti bolje.

Pravosuđe je osjetljivo, kazao je Čolak, i ako u tome segmentu uspijemo, imamo dobre šanse da i u drugim oblastima napravimo isto tako ključne i značajne iskorake u regionu.

Dragana Erjavec je novinarka Justice Reporta. [email protected] Justice Report je BIRN-ova sedmična online publikacija.

    This post is also available in: English