Članak

Balkanski džihadisti još uvijek sigurni na internetu

2. Februara 2017.14:55
Dok su zemlje u regionu smanjile broj građana koji odlaze na strana ratišta, islamski ekstremisti još uvijek ostaju nedodirljivi na internetu, gdje slobodno šire poruke mržnje.

“Ono što najviše razveseli Gospodara je kada njegov rob onako, bez pancira, uleti među nevjernike i puca sve dok ne bude ubijen… Zavrnuo rukave, ušao među nevjerničku vojsku, ubijao i bio ubijen… Ubiti i biti ubijen – tako završavaju oni… s kojima se mi trebamo ponositi do Sudnjeg dana”, kaže imam Bilal Bosnić u jednom od svojih videa na “YouTubeu”. Samo ovaj video ima oko 21.000 pregleda.

Bosnića je Sud BiH prošlog juna osudio na sedam godina zatvora zbog podstrekivanja na terorizam i vrbovanja stranih boraca za odlazak na bliskoistočna ratišta. Prije hapšenja Bosnić je važio za glavnog regrutera i propovjednika radikalnog ekstremizma na Balkanu.

Slučaj Bosnića, nažalost, nije usamljen. Video-snimci mnogih drugih ekstremističkih grupa iz regiona privlače milione gledalaca.

Tako, na primjer, “Mač milostivog” između ostalog pokazuje i video-poruku “Al-Kaidinog” lidera Ajmana Al Zavahirija pod nazivom “Petnaest godina od blagoslovenih napada 11. septembra” sa prevodom na albanski jezik.

Ipak, radikalni ekstremisti ne koriste samo “YouTube” – aktivni su i na “Facebooku” i na “Twitteru”. “Facebook” stranica “Bijeli minaret” ima 324 pratioca, puna je islamske propagande i otvoreno podržava radikalne propovjednike i terorističke organizacije poput “Al-Kaide”.

Osim “Bijelog minareta” postoji veliki broj drugih “Facebook” stranica širom Zapadnog Balkana koje takođe pružaju podršku islamskim ekstremistima – neke od grupa koje ove stranice otvoreno podržavaju jesu “Al-Kaida”, “Džabat Fateh al Šam” (poznatiji pod svojim starim imenom “Al-Nusra Front”), “Taliban” i mnoge druge.

Od 2014. godine do danas, oko 200 ljudi je završilo na sudovima širom Zapadnog Balkana zbog različitih djela povezanih sa terorizmom. Neki se terete da su bili dio terorističkih grupa koje su se borile na Bliskom istoku, a neki za vrbovanje boraca za odlazak na strana ratišta.

U Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, na Kosovu i u Srbiji vlasti se bore sa velikim brojem džihadista, ali i sa onima koji žele da odu na strana ratišta. I dok je prioritet nadležnih u ovim državama da džihadiste stave iza rešetaka, njihove aktivnosti na internetu ostaju potpuno zanemarene i nekontrolisane.

Čak i oni koji su već u zatvoru, i dalje su vrlo aktivni na internetu, poput Bilala Bosnića, ali i osuđenog makedonskog imama Redžepa Memišija, što se najbolje vidi na njegovoj “Facebook” stranici.

Iako većina zemalja Zapadnog Balkana ima odgovarajuće antiterorističke strategije, analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN) pokazuje da ih nadležni ne sprovode u borbi sa radikalnim ekstremizmom na internetu. Iz tog razloga, efektivna kontrola cyber prostora je još uvijek preveliki zalogaj za slabo opremljenu policiju i tužilaštva na Balkanu.

Pored toga, eksperti upozoravaju da se inače malo radi na prevenciji radikalnog islamizma – mnogim korisnicima interneta je linija između slobode govora i nasilnog ponašanja nejasna.

Problem je i to što su mnoge web stranice sa uznemirujućim i nasilnim sadržajem registrovane u inostranstvu, a to dodatno otežava posao nadležnim službama u regionu.

Ekstremizam “cvjeta” na internetu

Iako je skoro čitav svijet zanijemio nakon terorističkog napada u Parizu u novembru 2015. godine, bilo je i onih oduševljenih, poput ekstremističkog sajta “Vijesti ummeta”, koji je masovno ubistvo u glavnom gradu Francuske nazvao “radosnim vijestima za sve istinske muslimane”.

“Vijesti ummeta” zadaju glavobolju bosanskim vlastima već dvije godine jer šire glasila i propagandne video-snimke takozvane Islamske države Iraka i Levanta (ISIL), i veličaju ubistva sprovedena u ime kalifata. Nadležni su uspijevali da ga obore nekoliko puta, ali se uvijek ponovo pojavljuje, pod drugim imenima.

Ni “Vijesti ummeta” nisu izolovan slučaj – mnoge slične stranice su registrovane van BiH, često u Saudijskoj Arabiji, gdje bh. vlasti nemaju nikakvu moć da ih obore.

Muhamed Jusić, analitičar i teolog iz Sarajeva, kaže da je vlastima problematično da nađu zajednički jezik sa internet provajderima koji imaju drugačije kriterijume kada je riječ o slobodi govora.

“Takvi profili se lako ponovo registruju, to je poput igre mačke i miša – zatvorite jedan, oni otvore dva”, kaže Jusić za BIRN.

[quote font=”times”]Mladi ljudi glavna meta propagande na internetu

Kao i sve druge zemlje u regionu, i Makedonija najčešće pribjegava represivnim mjerama u borbi protiv radikalnog ekstremizma. Ono što bi bilo efikasnije, kaže Stojkovski, jeste preventiva – nadležni bi trebalo da pokušaju da odvrate omladinu od radikalnih ideja i namjera da se priključe ekstremističkim organizacijama, kaže Filip Stojkovski iz “Analitike”. “Naše istraživanje je pokazalo da Makedonija ne preduzima ništa u cilju rane prevencije radikalizacije. Zabrinjavajuće je to što nema edukativnog sadržaja u školama koji bi učenicima pomogao da prepoznaju radikalne poruke na internetu i da se zaštite. Upravo na ovome bi trebalo da se radi.” “U ovakve aktivnosti bi trebalo da budu uključeni Ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo prosvjete i Agencija za sport i omladinu. Nažalost, to nije slučaj”, kaže Stojkovski. Iako najmanji broj stranih boraca na Balkanu dolazi iz Srbije, omladina u ovoj zemlji je meta regrutera na internetu, kaže Aida Ćorović, bivša narodna poslanica u srpskom parlamentu i aktivistkinja iz Novog Pazara, grada sa većinskim muslimanskim stanovništvom. “Kod nas definitivno ima radikalnog ekstremizma na internetu. Po mom mišljenju, to je najlakši način da se pridobije pažnja mladih ljudi… A mogućnosti za zloupotrebu su ogromne”, kaže Ćorović. “Naše društvo je veoma siromašno, i ovo predstavlja ogroman problem omladini jer oni ne mogu da isplaniraju svoju budućnost, a to dalje stvara frustraciju i apatiju. Zbog toga su oni savršena meta za razne forme radikalizacije, recimo za vjersku, ali i za nacionalističke ideje”, objašnjava Ćorović. “Loše školstvo da i ne pominjem, a još jedan problem su i problematične poruke koje šalju mediji i političari.”[/quote]

BiH nije jedina zemlja regiona koja se suočila s velikim brojem odlazaka na strana ratišta – osim njih, na bliskoistočnim ratištima najviše je Albanaca. Problem sa Albancima je u tome što oni naseljavaju tri zemlje – Albaniju, Kosovo i Makedoniju – pa je teško utvrditi odakle tačno dolazi albanska islamska propaganda.

Skender Perteši, istraživač Kosovskog centra za bezbjednosne studije, smatra da su društvene mreže najveće propagandno oružje terorista.

“ISIL, najveća teroristička organizacija dosad, ima nevjerovatno prisustvo na društvenim mrežama, uključujući ‘Facebook’, ‘Twitter’ i druge aplikacije”, kaže Perteši.

On tvrdi da su društvene mreže odigrale veliku ulogu u vrbovanju oko 25.000 stranih boraca iz cijelog svijeta; borba protiv njihove propagande na internetu nije nimalo laka.

Kao i “Vijesti ummeta”, i ISIL-ov “zvanični” web sajt na albanskom – hilafeti.wordpress.com – redovno nestaje, pa se nakon nekoliko mjeseci ponovo pojavljuje. To se često dešava u posljednjih nekoliko godina, pa se tako, recimo, u decembru prošle godine ponovo pojavio nakon što je bio oboren manje od 48 sati.

Filip Stojkovski, naučni saradnik u Nevladinoj organizaciji “Analitika” u Skoplju i jedan od autora istraživanja “Procjena napora u Makedoniji u suzbijanju radikalnog ekstremizma, pogled iz civilnog društva”, objavljenog prošle godine, kaže da se omladina najviše priključuje radikalnim islamskim pokretima. Oni se uglavnom regrutuju putem interneta.

“I dalje postoji veliki broj aktivnih internet stranica, profila na društvenim mrežama, recimo na ‘Facebooku’, koji šire ovakve ideje”, ističe Stojkovski.

Jedan takav profil pripada imamu Redžepu Memišiju, koji je trenutno na odsluženju zatvorske kazne za terorizam u Makedoniji.

Memiši je 2016. proglašen krivim i osuđen na sedam godina zatvora zbog vrbovanja boraca za odlazak na bliskoistočna ratišta.

“Iako je u zatvoru, njegov profil je i dalje veoma aktivan, vjerovatno zbog toga što neko drugi sada stoji iza profila, kači objave sa njegovim govorima i drugi sadržaj”, kaže Stojkovski.

Ni drugi privatni profili koji na albanskom jeziku pozivaju na islamski kalifat i vjerski rat, i prikazuju osuđene teroriste kao borce za slobodu, nisu rijetka pojava na internetu. Jedan od takvih je i “Pridruži se islamu”. Ima više od 700 pratilaca koje poziva da se priključe ISIL-u, uz objašnjenje da bi to zapravo bila “pobuna protiv nepravde učinjene muslimanima”.

Slične “Facebook” stranice proklinju američke vojnike i nadaju se da će biti obezglavljeni u Siriji.

Osim “Facebooka”, i “YouTube” se vrlo često koristi u ovakve svrhe. Tako, na primjer, kanal “Mektebi Hasanbeg” ima preko 270 objavljenih video-snimaka, od kojih neki veličaju terorizam i pozivaju na pomoć ISIL-u da “podignu zastavu džihada”.

Na ovakvim stranicama, teroristi poput Osame bin Ladena se nazivaju učenjacima, a zastave Amerike i Izraela se prikazuju kako gore u plamenu.

Fabijan Žila, albanski stipendista na američkom Univerzitetu “Harvard”, smatra da snaga ISIL-a u Albaniji blijedi, ali da se propaganda ove terorističke grupe ipak nastavlja.

“ISIL koristi i igra se užasnim slikama djece i žena koji su ubijeni ili bombardovani u Siriji. Oni pokušavaju da prikažu taj rat kao vjerski, nevjernici protiv vjernika. Generalno gledano, onlajn sadržaj nastoji da privuče pripadnike albanske jezičke zajednice tako što miješa vjerske poruke sa ISIL-ovom ideološkom propagandom… Često je veoma teško napraviti razliku između poruka koje pozivaju ljude da opstanu u svojoj vjeri i onih koje ih pozivaju da se pridruže svrsi ISIL-a”, upozorava Žila.

Strategije su dobre, ali nedovoljne

Nadležnim organima na Zapadnom Balkanu je teško da naprave razliku između propagande, poziva na terorizam, vrbovanja i slobode govora. U posljednjih nekoliko godina, sve ove zemlje su usvojile strategije usmjerene na sprečavanje odlaska građana na bliskoistočna ratišta. Osim toga, vrbovanje boraca je postalo krivično djelo.

Bosanskohercegovačka antiteroristička strategija predviđa borbu protiv zloupotrebe interneta u svrhe terorističkih aktivnosti, kao i borbu protiv širenja govora mržnje i diskriminacije, rekli su za BIRN u Ministarstvu sigurnosti.

Jedan od planova Ministarstva je da zajedno sa Regulatornom agencijom za komunikacije napravi kontrolne mehanizme za nadzor problematičnih web sajtova i kažnjava one koji ne poštuju pravila. Ministarstvo planira i da napravi “crnu listu” web stranica koje pozivaju na govor mržnje, radikalizam i nasilje.

Međutim, Regulatorna agencija rekla je BIRN-u da nema ovlašćenja da odlučuje o tome da li je sadržaj na internetu problematičan ili ne, osim ako se ne radi o onlajn radijskim i TV programima. Prema njihovim riječima, agencija do sada nije bila uključena u kreiranje tzv. crne liste web sajtova.

Albanija se takođe uhvatila ukoštac sa ekstremizmom na internetu – u okviru policije djeluje Antiteroristička direkcija, koja se bavi upravo time. Direkcija istražuje osobe koje se sumnjiče za radikalni ekstremizam i terorizam, a radi i na lociranju prijetnji upućenih putem interneta.

“U 2016. godini smo povećali broj ljudi… koji nadziru i istražuju propagandu koja se širi preko interneta. To smo učinili uz pomoć Antiterorističke direkcije i Generalnog direktorata za organizovane i ozbiljne zločine u saradnji sa drugim albanskim i stranim agencijama za sprovođenje zakona”, rekao je za BIRN jedan zvaničnik iz Direkcije.

On je naveo slučajeve radikalnog ekstremizma na internetu koji su istraživani u protekle četiri godine.

“Istražuju se dvije osobe – jedna iz Albanije, druga sa Kosova, a obje se nalaze u Siriji. One se pojavljuju u video-snimcima na društvenim mrežama kako terorističkim aktima prijete građanima Albanije, Kosova i regiona”, rekao je zvaničnik.

Riječ je o videu iz juna 2015. u kome pristalice ISIL-a iz Albanije prijete svojim sugrađanima.

Kao i Albanija, i Kosovo ima jedinicu koja se bavi cyber terorizmom. Međutim, kosovska policija nije odgovorila na zahtjev BIRN-a da objasni šta ova jedinica tačno radi. Srbija i Makedonija takođe imaju nacionalne strategije za borbu protiv terorizma. I pored toga, Srbija do sada još uvijek nije podigla nijednu optužnicu protiv osoba koje se sumnjiče za širenje radikalnog ekstremizma putem interneta.

Enri Hide, koji istražuje radikalni ekstremizam i vjersku radikalizaciju i predaje na Evropskom univerzitetu u Tirani, kaže da strategije i specijalizovane agencije nisu dovoljne. Potreban je sveobuhvatniji pristup borbi protiv radikalnog ekstremizma na internetu.

“Onlajn propaganda se teško eliminiše… Ja ne znam ni za jednu strategiju koja je usmjerena na borbu protiv radikalizacije putem interneta. Imamo nacionalnu strategiju protiv ekstremizma, ali ne onu koja se bavi ekstremizmom na internetu”, govori Hide za BIRN.

S Hideom se slaže i Fabijan Žila, koji kaže da su zakoni o internet kriminalu zastarjeli.

“Ne možemo da se oslonimo na iste zakone o cyber kriminalu koji su bili na snazi prije nego što se pojavio ISIL”, ističe Žila, upozoravajući na to da će se pokušaji radikalizacije putem interneta vrlo vjerovatno povećati u bliskoj budućnosti.

Država treba da se udruži sa građanima

Oko 60 procenata građana Zapadnog Balkana koristi “Facebook”, dok na Kosovu taj broj dostiže čak 80 odsto.

Valon Kanhasi, stručnjak za društvene mreže iz Prištine, kaže za BIRN da radikalni ekstremisti sve više i više koriste internet da propagiraju svoju ideologiju. Sa druge strane, nadležni nemaju način da se izbore s njima.

“‘Facebook’ dnevno ima milijardu aktivnih korisnika, što znači da svaki sedmi stanovnik Zemlje ima nalog. To, naravno, dalje znači da će organizacije koje propagiraju nasilje i teror da koriste ovu platformu”, kaže Kanhasi.

Iako je radikalna propaganda prisutna na internetu, o čemu govori i podatak da je nedavno 360.000 “Twitter” naloga zatvoreno upravo zbog toga, Kanhasi tvrdi da “institucije nemaju adekvatno prisustvo na društvenim mrežama”.

Njegov kolega iz BiH, analitičar Mirnes Kovač saglasan je s tim da internet obiluje radikalnim sadržajem, i tvrdi da građani toga nisu ni svjesni.

“Veliki je izazov prepoznati te problematične propovjednike mržnje, a ne suzbiti slobodu govora. To je globalni problem”, kaže Kovač.

Muhamed Jusić iz Bosne smatra da bi jedno od rješenja mogla da bude bolja saradnja institucija sa običnim građanima.

“Bitno je da naše sigurnosne agencije razviju mehanizme koji bi bili pristupačni građanima, da mogu prijaviti takve sadržaje i da uvedu procedure kojima bi oni pokretali proces njihovog uklanjanja, koji su, po međunarodnim standardima, ustaljeni. Država mora razviti jasne protokole kako da se uklone oni sadržaji koji se bar mogu ukloniti”, kaže Jusić.

Po njegovom mišljenju, države bi morale da učestvuju u kreiranju kritičkog mišljenja kod građana koji su aktivni na društvenim mrežama.

Saradnja između država i civilnog društva u borbi protiv radikalnog ekstremizma na internetu bila bi novina za većinu zemalja u regionu – osim za Makedoniju, gdje “Analitika” i Ministarstvo unutrašnjih poslova već preduzimaju konkretne mjere.

“Mi sada radimo na projektu koji ima za cilj da tačno odredi kako funkcioniše vrbovanje na internetu i da uspostavi efektivne preventivne mehanizme”, kaže Stojkovski iz “Analitike”.

Plan je, kaže Stojkovski, da se uvede tzv. crveno dugme, aplikacija preko koje korisnici interneta policiji mogu lako da prijave sajtove sa radikalnim sadržajem. Policija bi onda brzo reagovala i, ukoliko je potrebno, tražila od internet kompanija da takve sajtove zatvore.