Nekompletni posmrtni ostaci tri žrtve proteklog rata ekshumirani su danas na tri različite lokacije na području općina Bratunac i Srebrenica, saopćeno je iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.
Predstavnik ruske organizacije koja je pod sankcijama Evropske unije zbog finansiranja rata u Ukrajini odao je u nedjelju u Višegradu počast vojnicima iz Rusije, a načelnik Opštine organizovao je za njega prijem.
Tokom granatiranja Zenice 19. aprila 1993. godine, ubijeno je 15 i ranjeno više od 50 civila, a za ovaj zločin – ni tri decenije poslije – niko nije odgovarao. Porodice žrtava ogorčene su na rad pravosudnih insitucija, a organizatori obilježavanja godišnjice za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kažu da imaju balističke podatke da su granate tog dana ispaljene s položaja Putičeva – 16 kilometara udaljenog od Zenice.
Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti žrtvama obilježena je 30. godišnjica zločina počinjenog 12. aprila 1993., kada su četiri granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske (VRS) ubile 105, a ranile više od 100 bošnjačkih civila.
“Nove platforme i govor mržnje: Primjeri slavljenja presuđenih ratnih zločinaca i negiranje genocida na TikToku“, posebni su Izvještaj Memorijalnog centra Srebrenica o praksama negiranja genocida, čije je tromjesečno istraživanje iz prošle godine kao najčešće oblike negiranja utvrdilo aktivno poricanje, relativizaciju, podršku počiniteljima, priznavanje zločina, ali ne i genocida, te prizivanje novog genocida.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik saopćio je tokom proteklog vikenda, kada se obilježavala 29. godišnjica masakra na Markalama, da je ovaj zločin opisan lažima i da su za njega dva puta lažno optuženi Srbi, što je izazvalo brojne reakcije. Detektor je uporedio ove izjave sa sudski utvrđenim činjenicama o granatiranju sarajevske pijace 5. februara 1994. godine.
Poznata fotografija Željka Ražnatovića Arkana na kojoj su montirana lica fudbalera iz Laktaša umjesto pripadnika jedinice “Tigrovi”, a kojom je najavljena utakmica protiv kluba “Radnik” iz Bijeljine prošlog petka, uznemirila je povratnike u gradu na granici sa Srbijom u kojem su u aprilu 1992. godine počinjeni zločini nad civilnim stanovništvom.
Usvajanje Zakona o kontroli imovine zvaničnika u Tuzlanskom kantonu obilježili su otpori, koji su doveli i do reakcije Američke ambasade u Bosni i Hercegovini. Sada kada je zakon usvojen, dio zastupnika najavljuje njegovo osporavanje na sudovima.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o nesprovođenju istrage protiv osam osoba za masakr na tuzlanskoj Kapiji počinjen u maju 1995. godine, kada je granatom ispaljenom sa Ozrena ubijena 71 osoba, a njih više od 150 ranjeno, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Zakonske promjene kojima se zabranjuje negiranje genocida, koje je nametnuo visoki predstavnik Bosne i Hercegovine, dovele su do reakcija rukovodstva Republike Srpske, koje prijeti povlačenjem iz poreskog sistema, pravosuđa i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.