Analiza – Saša Ćurguz: Ubistva pištoljem “magnum”

Tužilaštvo BiH je pokušalo dokazati da je Ćurguz, kao pripadnik Izviđačkog voda 15. bihaćke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), počinio ratni zločin u ljeto 1992. godine, kada je strijeljano 11 zatvorenika iz Ripača na lokalitetu Hrgar. Saslušali su 22 svjedoka i dva vještaka te uložili niz materijalnih dokaza.

Odbrana Ćurguza je negirala da je njihov branjenik učestvovao u zločinima, i saslušala četiri svjedoka, koji su u sudnici prilikom davanja iskaza zatražila da im se identitet ne objavljuje.

Zaštićeni svjedok Tužilaštva BiH S-1 je kazao da je vidio kako je Ćurguz iz pištolja ubio više osoba, koje su potom pale u jamu Bezdan.

“Molili su da ih ne ubiju. Ćurguz im je stavio pištolj ‘magnum’ na glavu i pucao, a oni su padali u jamu”, ispričao je on, ne mogavši precizirati koliko je tačno osoba ubio optuženi.

Iz masovne grobnice u jami “Bezdan-Hrgar”, prema optužnici, 1997. godine ekshumirani su posmrtni ostaci 83 osobe, od kojih je identifikovano njih 65.

S druge strane, svjedok Odbrane R.V. je izjavio da je Ćurguz tek 1993. godine imao pištolj “magnum”. Da optuženi nije 1992. godine imao taj pištolj rekao je i svjedok A.M.

Ismet Mešić, bivši zatvorenik iz prostorija “IMT servisa” u Ripaču, posvjedočio je da ga je jedne prilike optuženi udario kundakom u predjelu lica.

Čizmom u glavu

Prema svjedočenju Mešića, optuženi Ćurguz je druge prilike, zajedno s Piksijem i još jednom osobom, udarao zatvorenike i psovao, tako da su Jasminu Vajzoviću izbijeni zubi. U sudnici je Vajzović potvrdio da je premlaćivan.

Svjedok Dževad Hrnjica je kazao da su zarobljenici u Ripaču premlaćivani, a da je on nakon izlaska iz logora saznao da se jedan od policajaca koji ih je tukao zove Saša Ćurguz.

Zatvorenik Mahmut Muharemović je potvrdio da je “Ćurguz udario Mešić Ismeta kundakom u predjelu glave”, da je tukao Seada Dizdarevića te, kako je napomenuo, da je iste prilike tučen i Jasmin Vajzović.

I Muhamed Anadolac je naveo da ga je Saša Ćurguz u “IMT servisu” čizmom udario u glavu i izbio mu zub. Optuženog je, kako je rekao, poznavao iz škole.
Svjedok Milan Popović je kazao da se ne sjeća zašto je u istrazi rekao da je vidio optuženog Sašu Ćurguza da odvodi skupinu zatvorenika iz “Traktorskog servisa” u Ripaču. Negirao je da poznaje optuženog.

Miroslav Tankosić, bivši pripadnik 15. bihaćke brigade VRS-a, kazao je da ne zna da li je optuženi Ćurguz učestvovao u akciji u Ljutočkoj dolini jer ga nije vidio, ali je čuo da je bio tu.

Milan Railić također nije siguran da li je optuženi učestvovao u napadima na bošnjačko stanovništvo na području Bihaća. Nakon toga, Tužilaštvo BiH mu je prezentovalo zapisnik iz istrage u kojem je naveo kako je “siguran da je i Saša Ćurguz učestvovao u napadima”.

Kafanske priče

Svjedok R.V. je potvrdio da je optuženi Ćurguz bio s njim u Izviđačkom vodu, ali da nije učestvovao u akciji na Tihotini. “Dok je bio sa mnom, nisam čuo da je neko nastradao od njega”, izjavio je svjedok.

Orhan Cerić se prisjetio poslijeratnog susreta u Banjoj Luci s prijateljima, među kojima je bio i optuženi Ćurguz. Istakao je da je s njim pričao o ratnim dešavanjima.

“U jednom trenutku mi je rekao da je ‘riješio’ neke ljude koji su mu se zamjerili”, kazao je Cerić. Na konstataciju svjedoka da “ne bi valjda i njega tako”, kako je rekao Cerić, Ćurguz je odgovorio da bi njega ranio, a prijatelja koji je došao s njim – ubio.

Cerić je istakao da je optuženom rekao da se strašan zločin desio na Hrgaru, na šta mu je on kazao da ima “još jedna jama i da bi bilo dobro da je proda za 50.000 KM”.

Svjedoci S.M. i S.V. su rekli da su prisustvovali ovom banjalučkom druženju nakon rata, ali da nije bilo priče o prodaji grobnica, niti da je Ćurguz nekome prijetio.

“Sjedili smo u kafiću, nas osam u jednom separeu. Atmosfera je bila odlična, pričali smo, šalili se, ali nismo imali nikakve ratne teme. Ni u jednom trenutku nisam čuo da je Ćurguz bilo kome spomenuo neku grobnicu, niti da je prijetio Ceriću da će ga ubiti, a Dupanovića raniti”, izjavio je svjedok S.M.

Zastupajući interese oštećenih, Mirsad Balić je kazao da traži naknadu nematerijalne štete u iznosu koji Sudsko vijeće odobri.

Suđenje Ćurguzu je trajalo oko 11 mjeseci nakon što je organima gonjenja u Bosni i Hercegovini izručen iz Beograda. Ćurguz je uhapšen krajem 2014. godine i u ekstradicionom pritvoru je proveo oko 14 mjeseci.

Iz Srbije je izručen u februaru prošle godine, nakon čega mu je određen pritvor.