Odbrane Olivera Krsmanovića i Petka Inđića zatražile su oslobađajuću presudu za zločine na području Višegrada 1993., ističući da niko od ključnih svjedoka ne spominje optužene, osim spornog zaštićenog svjedoka.
Iznoseći završnu riječ na ročištu po tužbi protiv Bosne i Hercegovine, punomoćnik je zatražio da se Milenku Krsmanoviću, oslobođenom optužbe za ometanje rada pravosuđa, isplati 39.700 konvertibilnih maraka (KM) odštete, dok je Pravobranilaštvo zatražilo da takav zahtjev bude odbačen kao neosnovan.
Na pripremnom ročištu po tužbi Milenka Krsmanovića protiv Bosne i Hercegovine preciziran je odštetni zahtjev u iznosu od 39.700 KM za naknadu štete nakon oslobađajuće presude za ometanje rada pravosuđa.
Milenko Krsmanović je tužio Bosnu i Hercegovinu za naknadu nematerijalne štete nakon oslobađajuće presude Državnog suda za ometanje rada pravosuđa, odnosno podstrekivanja na ubistvo advokata Muhidina Kape, a pripremno ročište je odgođeno nakon što su njegov pravni zastupnik i Pravobranilaštvo BiH izjavili da će započeti pregovore o vansudskom rješavanju spora.
Na suđenju za zločine počinjene u Višegradu, svjedoci Odbrane govorili su o vojnom angažmanu optuženog Olivera Krsmanovića u višegradskoj mjesnoj zajednici Drinsko.
Apelaciono vijeće Suda BiH preinačilo je prvostepenu presudu i Milenka Krsmanovića oslobodilo krivnje za ometanje rada pravosuđa, odnosno za podstrekavanje na ubistvo advokata Muhidina Kape.
Tužilaštvo BiH zatražilo je da se Milenku Krsmanoviću, osuđenom na tri godine zatvora zbog ometanja rada pravosuđa, izrekne veća kazna, dok njegova Odbrana smatra da se treba održati novo suđenje.
Državni sud je, nakon iznošenja završnih riječi Tužilaštva BiH i Odbrane, izricanje presude Milenku Krsmanoviću za ometanje rada pravosuđa zakazao za petak, 18. novembar.